Lik i djelo kosovskog pobjednika Albina Kurtija: Vodio proteste protiv Miloševića, bio u zatvoru

0
178

Na vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu pobijedila je stranka Samoopredjeljenje Albina Kurtija sa, kako sada stvari stoje, 55 osvojenih zastupničkih mandata i više od 48 posto glasova.

Regionalni i svjetski mediji navode da bi pobjeda Samoopredeljenja mogla dodatno zakomplicirati napore na rješavanju višedecenijskog spora sa Srbijom.

Lider Samoopredeljenja Albin Kurti najavio je da mu dijalog sa Srbijom neće biti prioritet. Osim toga, on je i ranije zastupao veoma čvrst stav kada je riječ o ovom pitanju i tvrdio je da u dijalogu s Beogradom “ne smije biti kompromisa”.

Kurti je tokom kampanje govorio da će mu prioritet biti unutrašnje reforme koje će voditi povećanju broja radnih mjesta, standardu stanovništva i generalno poboljšanju uslova života na Kosovu.

Osim toga, kao ključni prioritet najavio je obračun s korupcijom i nepotizmom, s ciljem da se ukinu privilegije male grupe nedodirljivih i daju jednake šanse za uspjeh svim građanima.

“Naš prioritet su pravda i zapošljavanje”, rekao je Kurti.

Upravo na toj politici dobio je izbore, sklanjajući dijalog sa Srbijom u drugi plan. Odmah po objavi rezultata najavio je da će to ostati njegova politika.

U obraćanju novinarima nakon izbora rekao je da dijalog sa Srbijom zauzima “šesto ili sedmo mjesto u javnom mnijenju”.

Borba protiv korupcije

“Ovo je bio referendum za pravdu, protiv zarobljavanja države i korupcije. Ovo je bez presedana na poslijeratnom Kosovu”, rekao je Kurti nakon proglašenja pobjede, dodavši da svi moraju preuzeti odgovornost kako bi Kosovo postalo zemlja u kojoj se može živjeti.

Ovakvu politiku Kurti vodi kontinuirano. Jednom prilikom prošle godine rekao je da se Kosovo mora osloboditi korupcije, kupovine glasova poslanika i poslušnog sudstva.

Poručio je tada da kosovska država mora pružiti jednake mogućnosti svima, a ne da “pripada jednoj osobi ili nekoliko porodica koje su se krađom obogatile, a da ostali građani žive u siromaštvu”.

Samoopredeljenje će morati izabrati još najmanje jednu stranku da bi sastavilo vladu, za šta je potrebna većina od 61 mjesta u parlamentu.

Inače, Kurti je prošle godine već bio na funkciji premijera manje od dva mjeseca. Koaliciona vlada koju je tada vodio trajala je samo 51 dan prije nego što je srušena glasanjem o nepovjerenju zbog poteza tokom pandemije koronavirusa.

Evropski mediji u osvrtu na Kurtijevu pobjedu ističu činjenicu da se time otežava dijalog sa Srbijom.

Španski list “Pais” ocjenjuje da će pobjeda Samoopredjeljenja iskomplicirati pregovore jer je Kurti “postavio neostvarive preduslove”.

Izvještač “Paisa” iz Prištine navodi da dijalog sa Srbijom nije u programu ove stranke, iako je on od suštinskog značaja za obje strane.

Španski list piše da su anketirani birači naglasili da su im važni smanjivanje nezaposlenosti i korupcije te da im odnosi sa Srbijom nisu na listi važnih pitanja.

Životni put Albina Kurtija

Inače, Kurtijev životni put je veoma zanimljiv – od vođe studentskih protesta protiv Slobodana Miloševića, preko političkog disidenta i pridruživanja Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK), preko premijera, do ključne političke figure u državi.

Reputaciju i nadimak je kosovski Che Guevara stekao predvođenjem uličnih protesta, borbama protiv režima koje su mu donijele zatvorske kazne, ali je ostao upamćen i po bacanju suzavca u parlamentu.

“Danas je Kurti revolucionar u elegantnom odijelu, kaže za sebe da je njegova politička organizacija socijaldemokratske orijentacije. Odbacio je etikete da je radikalan i nacionalista, mada ima i onih koji smatraju da ta transformacija nije baš kompletna”, pisao je o njemu ranije BBC.

U jednom intervjuu agenciji AFP rekao je da je romantična osoba i da nije šovinista.

Za Kurtija se prvi put čulo u javnosti u drugoj polovini devedesetih, kada je organizirao studentske demonstracije protiv Slobodana Miloševića na Kosovu. Istakao se kao lider nenasilnog otpora, ali je ubrzo uhapšen i služio je kazne u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu.

Beogradski dnevni list Naša borba mu je krajem devedesetih dodijelio nagradu za toleranciju, ali je on nije prihvatio.

Hapšenje i suzavac u parlamentu

Na početku sukoba na Kosovu Kurti se u augustu 1998. pridružio nekadašnjem kolegi svog oca Ademu Demaćiju, tada političkom predstavniku OVK, koji je 28 godina proveo u jugoslavenskim zatvorima.

Kurti je uhapšen tokom NATO-ovog bombardovanja, navodno u pokušaju da napusti Kosovo. Poslije povlačenja srpskih snaga s Kosova u junu 1999. godine, nekoliko stotina zatvorenika, među kojima je bio i on, prebačeno je u Srbiju. U martu 2000. osuđen je u Nišu na kaznu od 15 godina zatvora zbog terorizma, pisao je BBC.

Odbio je da se brani u ovom procesu, izjavivši da priznaje samo “sud svog naroda”.

Nije odslužio kaznu u cijelosti, jer je novoizabrana demokratska vlast nakon pada Miloševića 2000. oslobodila političke zatvorenike njegovog režima.

Nakon izlaska iz zatvora završio je Elektrotehnički fakultet i nekoliko godina nije bio politički aktivan, ali to nije dugo potrajalo.

Kurtijeve pristalice su 2005. godine na zgradi UNMIK-a napisali “Bez pregovora, samoopredeljenje!”, nakon čega je osnovan pokret tog naziva. Ova politička organizacija je zahtijevala referendum o državnom statusu, smatrajući da su pregovori dviju strana ustupak međunarodnoj zajednici.

Sukobi s policijom su se nastavili 2009. godine, kada su njegove pristalice isprevrtale nekoliko desetina vozila EULEX-a, reagirajući na najavu o sklapanju sporazuma ove organizacije sa srbijanskim Ministarstvom unutrašnjih poslova.

U januaru 2012. godine organizirao je blokadu graničnog prijelaza Merdare, kako bi kamioni s robom iz Srbije bili spriječeni da uđu na Kosovo.

Protivnik je Briselskog sporazuma, tokom ratifikacije Sporazuma o razgraničenju s Crnom Gorom i Sporazuma o formiranju Zajednice srpskih općina bacio je suzavac u Parlamentu Kosova.

U jednom intervjuu 2018. godine rekao je da je “Srbija najveći problem Zapadnog Balkana”, jer se ponaša kao “mala Rusija, kao hobotnica s pipcima svuda po regionu”.

Međutim, Kurti nikada nije rekao ništa loše za Srbe s Kosova, već je zagovarao da za pregovarački sto treba da sjednu Srbi i Albanci koji žive na istom prostoru, bez miješanja Beograda.

Kurti je zagovornik ideje o ujedinjenju Kosova s Albanijom, ali analitičari tvrde da je ublažio stavove te da o toj ideji govori kao o snu, koji nije prioritet.

Inače, zanimljivo je da je tokom njegove prethodne vlade Priština ukinula takse na uvoz robe iz BiH i Srbije, nakon čega je ponovo počeo izvoz robe iz naše zemlje na Kosovo u znatnom iznosu.

Izvor: Klix.ba