Prema podacima koji su na današnji dan Štabu za vanredne situacije dostavili Regionalni Kovid centar Novi Pazar, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje za 23. jul 2020 godine, u Novom Pazaru su na respiratorima dve osobe, a na high flow aparatima šest pacijenata. Jedna osoba je preminula od koronavirusa, a saopćeno je da je preminula i jedna osoba koja nije oboljela od kovida.
Postavlja se pitanje da li je ovo realan broj preminulih od kovida u Novom Pazaru? Podsjetimo, i juče je gradski štab u Novom Pazaru saopćio da su preminule četiri osobe, od kojih jedna od posledica infekcije koronavirusom, dok kod tri kovid pozitivna pacijenta ta bolest nije bila neposredni uzrok smrti.
Građani danima tvrde da je javnost obmanuta, da se ne prikazuju realne brojke o broju preminulih iz Sandžaka i traže da zbog toga i mnogih drugih problema dr. Mirsad Đerlek, koordinator Opšte bolnice u Novom Pazaru, podnese ostavku.
Đerlek je pre prije dva dana na pitanje novinara – kako je moguće da se građanima saopštava podatak da je u jednom danu preminula jedna osoba, a istog tog dana se po neislamskim običajima, tj. u limenom sanduku na teritoriji Novog Pazara sahrani šest osoba – rekao sljedeće:
“Preko 90 odsto preminulih su osobe koje imaju 60 ili više godina. Njima neposredni uzrok nije Kovid već neka druga bolest koja je uzrokovala smrt, a kovid je bio samo prateća stvar koja je došla u tom datom trenutku. Zbog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno Zakona o zaraznim bolestima, čovjek koji je pozitivan, bez obzira što je umro od infarkta, mora da se stavi u kovčeg da ne bi širio zarazu.”
Đerlek je dodao i da, ako je neko imao imao karcinom pankreasa ili neku težu bolest i imao COVID 19, ako taj pacijent umre, on se ne beleži kao da je preminuo od COVID 19 jer se sa kovidom umire a od korone ne.
Broj preminulih od koronavirusa, znatno se razlikuje od onog koji se svakodnevno saopćava i zato što u taj broj ne ulaze ni pacijenti koji se iz Novog Pazara transportuju u druge zdravstvene centre u Srbiji, niti ulazi broj preminulih osoba koji se liječe u svojim domovima, a njih je u ovom slučaju mnogo.
Jedna od onih koje se liječe kod kuće je i Sabiha.
“Došla sam da se pregledam, imala sam upalu pluća, prepisali su mi vitamin C, hemomicin i longacef. Rekli su mi da idem kući da se lečim, dva puta dnevno privatno mi uključuju infuziju. Samo uključivanje me košta 20e dnevno, bez lekova. Ćerka mi je sračunala da će ovo liječenje kod kuće da me košta oko 350 evra, a svakog dana slušam kako u bolnici ima mesta za pacijente i kako je pacijenata sve manje”, rekla nam je Sabiha.
Ona je jedna od pacijentkinja koju su nakon drugog pregleda vratili na kućno liječenje. Sabiha kaže da joj je pre neki dan umrla komšinica koja se takođe lečila u kućnim uslovima, i da zna mnogo takvih slučajeva.
“Većina se izleči, ali ima dosta onih koji se ne izbore sa ovom bolešću, a ne budu smješteni u bolnicu”, dodala je Sabiha za portal Nova.rs.
Ako se uzme osnovni statistički proračun (broj smrtnih slučajeva na milion ljudi, a to se za Novi Pazar, Sjenicu i Tutin dobija proporcijom prema broju stanovnika), prema istraživanju koje je radio TRT World, ove tri opštine imaju daleko veću prosečnu smrtnost nego bilo koja druga država na Balkanu.
Prema podacima koje su saopštavali Opšta bolnica Novi Pazar i Zavod za javno zdravlje, do sada je preminulo više od 90 pacijenata. Ako bismo uzeli u obzir da Novi Pazar, Sjenica i Tutin imaju 165.000 stanovnika, to bi značilo da proporcionalno u ovom regionu ima 551 mrtvih na milion stanovnika, naveo je TRT World u svom istraživanju.
TRT World navodi da je to i do deset puta više mrtvih na milion stanovnika u odnosu na druge zemlje Balkana – Grčka ima 19 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, Hrvatska 29, Albanija 39, Bugarska 43, Crna Gora 48, Srbija i Slovenija 53, Kosovo i Turska 65, BiH 75 i Sjeverna Makedonija ima 199 mrtvih na milion stanovnika.
Pištaljkama i transparentima grupa građana Novog Pazara zatražila je dana punu istinu o broju umrlih i inficiranih koronavirusom u Sandžaku, smjenu Kriznog štaba, smjenu koordinatora bolnice Mirsada Đerleka i istragu o trošenju i korišćenju brojnih donacija iz zemlje i inostranstva.
Izvor: Nova.rs