Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će biti potrebno između 12 i 18 mjeseci da dobije vakcinu za virus korona. Mnoštvo je prepreka pred farmaceutima. Četiri glavna jesu brzi napredak od epidemije, nedostatak osnovnog znanja o virusu, potreba za dovršenjem tri propisane faze testiranja pacijenata i sposobnost proizvodnje velikih doza. Covid-19 će vjerovatno postati sezonska bolest, pa nam treba trajno rješenje. Zato Evropska komisija podržava projekt razvoja monoklonskih antitijela za liječenje već zaraženih pacijenata.
Tim od 16 profesionalaca želi razviti imunizaciju koja uključuje oslabljeni virus tako da imunološki sistem stvara antitijela protiv stvarnog virusa i adjuvans koji pojačavaju opći imunološki odgovor. Već su ranije razvijene vakcine koje su pokazale 100 posto zaštitu kod miševa. Sada prije stvaranja vakcine protiv virusa tim naučnika mora identificirati gene virulencije patogena i stvoriti novu, bezopasnu verziju, što je posao koji će trajati mjesecima. U Kini lijek s terapijskim djelovanjem testiraju na oko 1.000 pacijenata. Rezultati će izaći sredinom aprila, a već je pokrenuta proizvodnja pa stručnjaci misle da je to znak da djeluje.
Clemens Wendtner liječio je neke od prvih slučajeva zaraženih virusom COVID-19, još prije nego što je bolest uopće dobila to ime. Glavni liječnik na Odjelu za infektologiju i tropsku medicinu na klinici u Münchenu-Schwabingu ima iskustva u liječenju ovakvih bolesti. Zbog iskustva s bolešću, njegova će klinika biti prva u Njemačkoj koja će testirati remdesivir, lijek u početku razvijen za liječenje ebole, na zaraženim pacijentima. Univerzitetske bolnice u Hamburgu i Düsseldorfu također sudjeluju u kliničkoj studiji američke farmaceutske kompanije “Gilead Sciences”.
Dvije velike studije o remdesiviru u Kini provode se od februara, a početni se rezultati očekuju krajem aprila. Studija je također pokrenuta u Medicinskom centru Univerziteta Nebraska u Omahi, u Sjedinjenim Državama. Američko ministarstvo odbrane već je učinilo da je remdesivir dostupan vojnicima i civilnim službenicima u sklopu vlastite studije. Trenutno je remdesivir najveća nada u liječenju virusa, ali nije jedini. Farmaceutski istraživači naporno rade na brzom otkrivanju uzročnika koji bi mogli pomoći u borbi protiv virusa korona.
Otprilike 85 studija na pacijentima koji su zaraženi koronom trenutno se provodi na međunarodnim klinikama. Istražuju se čak i tvari poput talidomida, zloglasnog lijeka koji je izazivao urođene mane nakon što su ga u Zapadnoj Njemačkoj naširoko propisivali kao sredstvo za spavanje u kasnim pedesetim prošlog stoljeća. Ne odbacuju se ni ezoterični pristupi poput matičnih stanica iz zuba ili tradicionalne kineske medicine.
Britanski “Wellcome Trust”, Fondacija “Bill & Melinda Gates” i “Mastercard Impact Fund” ubrzali su istraživanja lijeka za terapiju, sa 125 miliona dolara osiguranih za početak, a cilj je podržati i koordinirati istraživanje lijekova koji obećavaju i novi lijek učiniti dostupnim u siromašnim zemljama, a sve u saradnji s WHO-om, ali virus je izuzetno izazovan pa će trebati uložiti mnogo novca kako bi se pandemija stavila pod kontrolu.
Posljednjih su godina propuštene brojne mogućnosti. Matthias Götte, biohemičar i virusni istraživač iz Hamburga koji trenutno sprovodi eksperimente na remdesiviru na Univerzitetu Alberta u Kanadi, kazao je Spiegelu da je postignut značajan napredak kada je u pitanju antivirusni lijek u posljednjih 25 godina. Ali, kaže, to nije uključivalo lijekove protiv virusa korona. “Nakon epidemije SARS-a”, kaže, “to smo mogli i trebali učiniti.”
Sada istraživači trebaju nadoknaditi izgubljeno vrijeme što je brže moguće. Srećom, savršen lijek nije strogo potreban. Kao što je pokazala situacija u Kini, oko tri do četiri posto pacijenata tokom infekcije treba umjetno disanje. Stopa smrtnosti brzo raste kada nema dovoljno respiratora. Čak i ako lijek ne liječi pacijente preko noći, dovoljno je samo da nekim od pacijenata dozvoli da dišu bez respiratora, što bi spasilo mnoge živote.
Trenutno ljekari koriste tretman sličan onome koji je korišten tokom epidemije SARS-a iz 2003. godine. To uključuje liječenje bolesnika s COVID-19 kombinacijom lijekova HIV / AIDS-a lopinavir i ritonavir, kao i imunološkim modulatorom nazvanim interferon. Još uvijek nema dokaza da su ove metode učinkovite protiv novog virusa. Ono što se početkom ove sedmice pokazalo kao problem, i to veoma zabrinjavajući, jeste da je njemački virolog Hendrik Streeck identificirao nove simptome infekcije izazvane virusom korone.
Streeck je pregledao ljude u okrugu Heinsberg u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, posebno pogođenom Covid-19. Gotovo trećina pacijenata prijavila je gubitak mirisa i okusa. “To ide toliko daleko da majka nije mogla osjetiti miris pune pelene svog djeteta”, rekao je Streeck. “Ostali su više mogli osjetiti miris svog šampona, a hrana je počela gubiti okus.” Istraživač i njegov tim također su otkrili da petnaestominutni brzi test nije otkrio infekciju u dvije trećine slučajeva.
Konačno, posljednje vijesti kada je u pitanju trka s vremenom u razvijanju vakcine govore da je Evropska komisija ponudila u ponedjeljak 80 miliona eura finansijske pomoći njemačkoj biofarmaceutskoj kompaniji “CureVac” za ubrzanje razvoja i proizvodnju cjepiva protiv virusa korona. Riječ je o firmi čije je stručnjake američki predsjednik Donald Trump pokušavao visokim svotama novca privući u Sjedinjene Države ili osigurati ekskluzivna prava na cjepivo koje razvijaju. “CureVac” je njemačka biofarmaceutska firma osnovana 2000. godine sa sjedištem u Tübingenu. Oni su razvili novu tehnologiju kojom je prevladana jedna od najvećih prepreka za korištenje cjepiva: potrebu da ih se održi stabilnim bez hlađenja.
Preliminarna istraživanja pokazuju da ta tehnologija obećava brz odgovor na COVID-19. Pokaže li se to tačnim, milioni doza vakcine potencijalno bi se mogli proizvoditi uz niske troškove u postojećim proizvodnim pogonima firme “CureVac”. Svoj program razvoja vakcine za COVID-19 “CureVac” je već počeo i procjenjuje se da će kliničko testiranje početi do jula 2020. godine. Trump je dogovarao preuzimanje “CureVac” kako bi lijek bio ekskluzivno dostupan samo stanovnicima Sjedinjenih Američkih Država. Informacija je izazvala bijes u Njemačkoj. Trump je bio spreman osigurati milijardu dolara za preuzimanje kompanije.
“CureVac” je privatna kompanija osnovana prije dvadeset godina. Glavni investitor je SAP, firma njemačkog milijardera Dietmara Hoppa, ali rad kompanije finansiraju i drugi partneri. Među njima se nalazi i Fondacija “Bill & Melinda Gates”. Prije nešto manje od tri godine vrijednost “CureVaca” procjenjivala se na 1,6 milijardi dolara.
Izvor: STAV