Muamer Zukorlić – kandidat koji to nije smio ni biti

0
393

Narodni poslanik u Skupštini Srbije i bivši sandžački muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić želi doći na čelo Islamske zajednice BiH. U prvim reakcijama na njegovu kandidaturu, a nakon šoka što je kandidatura ipak stigla, analitičar Srđan Puhalo zapitao se s punim pravom “Je li kandidat za reisa Zukorlić kandidat Srba ili muslimana”?

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Zvaničnik Srbije, jer Zukorlić kao poslanik u Skupštini Srbije to zaista jeste, da je imao iskrenog nijeta kada je prihvatio kandidaturu, moralne dileme nije trebalo ni biti. Kandidat nije ni smio biti!

Zukorlić poručuje da iz Islamske zjednice treba udaljiti politiku i sasvim je upravu, ali to se iz skupštinskih klupa, posebno drugih država, ne može govoriti, a da bude kredibilno i uvjerljivo. Kako bi to poslanik Narodne skupštine Srbije udaljio politiku od Islamske zajednice u BiH.

Zukorlić je i predsjednik Stranke pravde i pomirenja (SPP), klasični političar dakle, kojem, nikako nije mjesto u strukturama Islamske zajednice, a ne u samom u vrhu vjerske zajednice.

Mostarski muftija Salem ef. Dedović odustajući od kandidature istakao je “da je primjetio da prezentacija programa kandidata za reisu-l-ulemu prerasta u predizbornu kampanju s primjesama politike, koja se vodi na društvenim mrežama, pa čak i u medijima susjedne države”.

Jasno je dakle, da su sve očitiji pokušaji uplitanja politike i politizacije čitavog procesa koji prijeti da ugrozi autonomiju i samostalnost Islamske zajednice.

“Zbog toga sam odlučio da povlačenjem svoje kandidature otvorim prostor izbornom tijelu da dajući svoj glas za jednog od kandidata jasno definišu budući pravac razvoja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini”, zaključuje ef. Dedović.

I ako neko pokuša opravdati i spojiti ove dvije funkcije, opet ostaje moralna strana lika i djela Muamera Zukorlića. Pisali su mediji u Srbiji o Zukorlićevom raskošnom životu, bijesnim vozilima, sumnjivim tjelohraniteljima, kao i nelegalnoj gradnji objekata u Novom Pazaru. Može li se s takvom reputacijom sjesti na mjesto reisu-l-uleme?

Bošnjaci su ti koji najviše u BiH “pate” zbog dvojnih državljanstava, uporno akademska zajednica i intelektualci upozoravaju na poraznost takvih pojava – da nam npr. predsjednik države (bivši član Predsjedništva BiH Dragan Čović op.a.) ima dvojno državljanstvo. Onda bismo trebali biti dosljedni, pa takvu praksu i u svojim redovima osuditi.

U krugovima bliskim Islamskoj zajednici nema dvojbe da će novi sedmogodišnji mandat ponovo pripasti Huseinu ef. Kavazović, zbog njegove ogromne podrške koju uživa, ne samo unutar Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, već i u međunarodnim krugovima, naročito među zapadnim zemljama, prije svega zbog isticanja borbe za ljudska prava.

Ali, sve se glasnije govori o štetnosti koju Bošnjacima nanosi i sama kandidatura Zukorlića.

U vremenu kada nacionalne politike u Beogradu i Zagrebu rade na razbijanju multietničke Bosne i Hercegovine u postratnom periodu jačajući etnička osjećanja kod bosanskih Srba i bosanskih Hrvata na štetu bosanskog identiteta (!), Zukorlić je odgovorio istom mjerom, agresivno propagirajući bošnjaštvo – na prvom mjestu kroz njegovu privatnu Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti (BANU) – što Zukorlić vidi kao nasušnu potrebu bosanskih muslimana, svjesno ili nesvjesno ubijajući duh građanske Bosne i Hercegovine, što u konačnici i jeste cilj druga dva nacionalizma.

Kao predsjednik Stranke pravde i pomirenja u Skupštini Srbije Zukorlić je stao na stranu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, nositelja politike etnocentrizma, što je u kontekstu zemalja zapadnog Balkana prepakovani i mnogo opasni nacionalizam.

Izborno tijelo koje će birati reisu-l-ulemu, zasjedat će 12. oktobra u Sarajevu, kad će biti izabran i novi reis.

U krugu za izbor novog reisu-l-uleme IZ u BiH ostali Husein ef. Kavazović i Muamer ef. Zukorlić – zastupnik u Skupštini Srbije.

Izvor: Patria