Zašto će Kavazović ponovo biti reisu-l-ulema, a Zukorliću će to ostati samo želja

0
358

Duhovni lider muslimana u BiH i dijaspori u oktobru će postati Husein Kavazović drugi put ili Muamer Zukorlić prvi put. Kampanja za izbor reisu-l-uleme ulazi u završnu fazu i u 15 dana svela se sa četiri na dva imena, trenutni reis ili bivši sandžački muftija.

Komisija Sabora Islamske zajednice prvobitno je utvrdila četiri kandidata za novog reisu-l-ulemu i to Huseina Kavazovića, Muamera Zukorlića, Salema Dedovića i Husejina Smajića. Međutim, Smajić je vrlo brzo odustao od utrke, a prije nekoliko dana kandidaturu je povukao i mostarski muftija Salem Dedović. Poručio je da je odustao zbog politizacije izbornog procesa.

Husein Kavazović i Muamer Zukorlić vode različitu vrstu kampanje za izbor reisu-l-uleme. Radi se o dva različita tipa vjerskih lidera. Nenametljivi Kavazović u svom prvom mandatu koji privodi kraju u znatnoj mjeri je odvojio politiku od Islamske zajednice, djelovao je mirno i mudro u situacijama koje su zahtijevale odgovornost. Najeklatantniji primjer je napad na Aleksandra Vučića u Potočarima 2015. godine, kada je Kavazović u odsudnom trenutku pozvao na smirenost i dostojanstvo.

Njegov prvi mandat se ocjenjuje kao optimalan balans u djelovanju Islamske zajednice između svjetovnog i duhovnog. Nije Kavazović možda bio angažiran u svijetu kao njegov prethodnik Mustafa Cerić, a vjerovatno mu se može prigovoriti za određene detalje u unutrašnjoj organizaciji rada i djelovanja IZ-a. Ipak, u trenucima političke napetosti, uoči izbora, Kavazović je držao distancu i upućivao poruke koje, izuzev državnog patriotizma, nisu dale naslutiti naklonjenost određenoj politici.

Njegov protukandidat Muamer Zukorlić je sveprisutna javna ličnost s krugom djelovanja mnogo širim od vjere. Bivši sandžački muftija trenutno je političar i poslanik u Skupštini Srbije. Osnovao je univerzitet u Novom Pazaru, čest je gost u medijima i pored vjere često komentariše političke odnose u regiji.

Zukorlić je u intervjuu za Klix.ba ranije kazao da Islamska zajednica nije dovoljno odmaknuta od politike i da će se zalagati za to ukoliko bude izabran. Simptomatično je da otklon od politike traži i zagovara političar koji želi biti vjerski lider muslimana u BiH i dijaspori. Legalno je i legitimno, ali simptomatično. U vrijeme obnašanja funkcije muftije u Sandžaku Zukorlić je gradio i izgradio svojevrsni status “velikog šefa” koji mora biti primijećen u koloni luksuznih automobila i s originalnim registarskim oznakama.

S druge strane, društvenim mrežama u BiH već kruže fotografije kojima se želi istaknuti Kavazovićeva skromnost, kako u kampanji koristi privatni automobil, a ne službeni Islamske zajednice, iako na to ima pravo.

Zukorlić poručuje da muslimani u BiH i Sandžaku ne smiju dopustiti da budu ostatak turskog ili arapskog svijeta, aludirajući na određene utjecaje iz tih zemalja i u vjerskom smislu. O tome se vjerovatno može i govoriti i diskutovati, ali se može naslutiti da to neće biti presudno kod članova sabora koji budu glasali za novog reisu-l-ulemu.

Na istoj startnoj liniji ocjena je da Kavazović ima prednost. Zašto? Zato što se kao aktuelni reis držao linije srednjeg puta, kojoj je većina naklonjenija u odnosu na opciju da moraju nešto mijenjati. Kavazović je uspostavio i određeni administrativni sistem u IZ-u koji je “pružio korijenje” i zbog kojeg će izgledno većina u saboru glasati da on ostane, nego rizikovati uvođenjem najavljenih reformi Muamera Zukorlića.

S druge strane, Zukorliću vjerovatno ne ide u prilog ni njegov raniji politički angažman. Ranije je pozivao Bošnjake Sandžaka da glasaju za Aleksandra Vučića i, iako je to činio vjerovatno iz konkretnih političkih razloga, ta činjenica mu neće mnogo pomoći u utrci za reisa.

Izvor: Klix