Dževad Karahasan u posjeti Sandžaku

0
801
Foto: Facebook/IUNP

Autor: Ermin Čindrak

Poznati evropski i bosanskohercegovački književnik Dževad Karahasan gostovao je u Sandžačkim gradovima. Jedva je dočekala čitalačka javnost Sandžaka velikog bošnjačkog pisca.

Sve promocije njegovog novog romana su bile prepune ushićene publike. Kulturni događaji kakve je Sandžak priželjkivao.

Foto: Facebook/IUNP

Nakon Sjenice, dva dana boravio je u Novom Pazaru kao gost Internacionalnog Univerziteta. Prvog dana, 21.marta u biblioteci Fakulteta za islamske studije obratio se studentima istog. Primijećeno je blo oduševljenje studenata jer imaju šansu upoznati ovog velikana.

Željni svoga jezika i mudrih misli Karahsana, mladi gutaju svaku riječ našeg genija. Zajedno sa njim se obraca akademik Muamer Zukorlić i akademik Fatmir Baći. Dr. Jahja Ferhatović je kazao da ovo večer ima univerzalnu vrijednost.

Foto: Facebook/IUNP

Sljedeći dan na Univerzitetu u prepunoj velikoj sali na promociji svog romana “Što pepeo priča”, upriličeno je druženje sa studentima i divan o bošnjačkoj književnosti, tj. njeno mjesto u savremenoj književnosti danas.

Rečenicu koju je Karahasan ponovio na više promocja bila je: ,,Za mene je književnost razgovor, ja pišem u nadi da ću naći pravog sugovornika, tako da mi je svaki susret sa drugim čovjekom dragocjen. U razgovoru sa talentiranim čitaocem pisac mnogo bolje razumijeva svoju vlastitu knjigu.”

Foto: Facebook/IUNP

“Što pepeo priča” je roman koji predstavlja odavanje počasti jednom od najznačajnijih ljudi Srednjeg vijeka, Omeru Hajamu, pjesniku, filozofu, matematičaru i astronomu koji je živio u Persiji između XI I XII vjeka.

O romanu i samom Hajamu, Karahasan je govorio sa posebnom toplinom. Publika sa oduševljenjem konstatovala da je velika stvar upoznati ovakvog velikana uživo i razgovarati sa njim. Na pitanja publike i svojih čitalaca Karahasan sa oduševljenjem odgovara i dijeli svoja razmišljanja o književnosti.

Foto: Facebook/IUNP

Nakon promocije je upriličena izložba slika “Rumijeva mapa” autora prof. Mehmeda Slezovića, koja je predstavljala krunu susreta.

Svi prisutni su imali priliku da uz druženje kupe značajna djela Karahasana i dobiju potpis i posvetu. Promocije su propraćene znatiželjnim pitanjima i druženjem sa piscem.

Foto: Facebook/IUNP

Narednih dana boravio je u Tutinu, Rožajama, Bijelom Polju i Prijepolju. Ono što je ostavilo utisak je sam način interpretacije skromnog Karahasana. U nadi da će narod vratiti sebi dostojanstvo čitanjem i poštivanjem svojih velikih pisaca, ispraćamo Dzevada dostajanstveno, a zrno njegovog jezika počinje da klija i ovdje

Karahasan spada u red najvažnijih bosanskohercegovačkih pisaca, čija djela podjednako privlače pažnju čitalaca sa balkanskih prostora, ali i širom Evrope. Kroz svoja djela šalje životne poruke, obraća se obično malom čovjeku. Njegovi romani se doživljavaju kao literarna remek djela. Piše drame, romane, pripovjetke, eseje, povijest i kritiku pozorišta, sudjeluje kao pozorišni reditelj. Član je Njemačke akademije nauka. Od 1994 – 95. godine, gostujući je profesor na Sveučilištu u Salzburgu, 2001. u Inzbruku, a u Berlinu od 2008-2010.

Foto: Facebook/IUNP

Odlike Karahasanovih djela su modernističke i inovativne pripovjedne tehnike u kojima se miješaju žanrovske karakteristike, esejizacija i dramatizacija proze, kao i bogatstvo jezika. Cijenjen širom Evrope, a prije svega u zemljama njemačkog govornog područja, ovaj pisac, po mišljenju mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu svog uzora i prijatelja Miroslava Krleže. Iako je napisao veći broj pozorišnih drama, njegova najznačajnija djela su ipak romani i esejistička memoaristika.

Poznati romani Karahasana su: “Istočni divan”, “Noćno Cvijeće”, “Šahrijarov prsten”, pripovjetke: “Kuća za umorne””,”Izvještaj iz tamnog vilajeta”, kao i druga književna djela.

Njegove knjige su prevedene na 15 jezika i dobitnik je brojnih prestižnih međunarodnih nagrada.