Pandemija koronavirusa koja se brzo širi ozbiljno pogađa starije osobe. Podaci dobiveni na početku epidemije u Kini, a kasnije i iz Italije, pokazuju da je broj zaraženih mlađih od 60 godina mali, ali da su i oni u opasnosti od umiranja od Covid-19. Zanimljivo je da mala djeca nisu izložena povećanom riziku od ozbiljnih komplikacija bolesti uzrokovanih ovim novim koronavirusom, za razliku od onoga što se događa s drugim virusima, poput sezonskog gripa.
Međutim, statistika postaje obeshrabrujuća kako su pacijenti stariji. Dok pacijenti u dobi od 60-70 godina imaju 0,4% vjerojatnosti umiranja, oni u dobi od 70-80 godina imaju 1,3%, a oni stariji od 80 godina, 3,6%.
U Italiji je 83% onih koji su podlegli infekciji Covid-19 bilo starije od 60 godina.
Stoga je novi koronavirus SARS-CoV-2, koji uzrokuje Covid-19, vrlo ozbiljan patogen za one starije od 60 godina. Kako se i dalje širi, ova starija skupina i dalje će riskirati da postane ozbiljno bolesna i umre. Šta je to zbog čega virusi poput ovog predstavljaju veći rizik za starije osobe? Smatra se da su to posljedice promjena koje je pretrpio ljudski imunološki sustav kako organizam stari.
U svakodnevnom životu tijelo doživljava neprestano bombardiranje bakterija, gljivica i virusa koji nas čine bolesnima. Ljudsko tijelo je prekrasno mjesto za rast ovih organizama i njihovo napredovanje, pružajući im ugodno, toplo i hranjivo okruženje.
Tu se pokreće imunološki sustav. To je obrambeni sistem tijela protiv ove vrste osvajača. Prije nego što se uopće rodi, tijelo počinje proizvoditi dvije specijalizirane vrste krvnih stanica, B limfociti i T limfociti, sposobne prepoznati patogene i pomoći u blokiranju njihovog rasta.
Tijekom infekcije, B limfociti se mogu množiti i stvaraju antitijela koja se vežu na patogene i blokiraju njihovu sposobnost širenja u tijelu. Funkcija T-limfocita je prepoznati zaražene stanice i ubiti ih. Zajedno čine ono što znanstvenici nazivaju “adaptivni” imunološki sustav.
Vrlo mladi nemaju previše B ili T limfocita. Suzbijanje infekcije može biti izazovno za njihova tijela. Kako sazrijeva, adaptivni imunološki sustav uči prepoznati patogene i upravljati tim stalnim invazijama, omogućujući nam da se borimo protiv infekcije brzo i učinkovito.
Iako su bijele krvne stanice snažni zaštitnici ljudi, same po sebi nisu dovoljne. Srećom, naš imunološki sustav ima drugi sloj, nazvan “urođeni” imunološki odgovor. Sve stanice imaju vlastiti minijaturni imunološki sustav koji im omogućuje da izravno odgovore na patogene brže nego što je potrebno za mobiliziranje adaptivnog odgovora.
Urođeni imuni odgovor spreman je pokrenuti se u vrste molekula koje se obično nalaze u bakterijama i virusima, ali ne u ljudskim stanicama. Kad stanica otkriva ove invazivne molekule, ona pokreće proizvodnju interferona, antivirusnog proteina. Interferon aktivira smrt zaražene stanice, ograničavajući infekciju.
Ostale urođene imunološke stanice, nazvane monociti, djeluju kao svojevrsni čuvari ćelije, oslobađajući se svih zaraženih stanica koje pronalaze i šalju signale adaptivnom imunološkom odgovoru da to krene. Urođeni i adaptivni imunološki sustav može raditi zajedno kao dobro podmazan stroj za otkrivanje i uklanjanje patogena.
Kad patogen napadne tijelo, razlika između bolesti i zdravlja postaje utrka između brzine kojom se patogen može proširiti unutar njega i brzine kojom imunološki odgovor može reagirati bez nanošenja prevelike kolateralne štete.
Kako starimo, reakcije urođenog i adaptivnog imunološkog sustava se mijenjaju, mijenjajući taj balans. Monociti u starijih pojedinaca proizvode manje interferona kao odgovor na virusnu infekciju. Teže je ubiti zaražene stanice i prenijeti signale prilagodljivom imunološkom odgovoru kako bi išli dalje.
Kroz hronične upale niskog stepena koje se obično javljaju tijekom starenja također se smanjuje sposobnost urođenih i adaptivnih imunoloških odgovora da reagiraju protiv patogena. Pomalo je slično naviknuti se vremenom na dosadnu buku.
Sa starenjem, smanjen “raspon pozornosti” urođenog i adaptivnog imunološkog odgovora otežava tijelu reagiranje na virusnu infekciju, što virusu daje prednost. Virusi mogu iskoristiti kašnjenje imunološkog sustava u reagiranju i brzom preuzimanju tijela, uzrokujući ozbiljne bolesti i smrt.
S obzirom na poteškoće koje stariji ljudi imaju u kontroli nad virusnom infekcijom, najbolja je opcija od samog početka izbjegavati zarazu. I tu ideja društvenog distanciranja postaje važna, posebno u vezi s Covid-19.
Covid-19 uzrokovan je respiratornim virusom koji se širi uglavnom putem kašlja, koji mogu širiti sitne kapljice sline koje sadrže viruse. Najteže kapi brzo padaju na zemlju, vrlo male kapi presuše. Kapi srednje veličine najviše su zabrinjavajuće jer uspijevaju lebdjeti u zraku više od metra prije sušenja. Te se kapi mogu udisati i ući u pluća.
Držanje udaljenosti od metar i pol od drugih ljudi značajno pomaže smanjiti vjerojatnost zaraze ovim kapljicama aerosola. No još uvijek postoji mogućnost da virus zarazi površine koje je zaražena osoba dotaknula ili na koje je neko kašljao. Slijedom toga, najbolji način zaštite ranjivih starijih i oslabljenih ljudi je držanje podalje od njih dok rizik ne nestane.
Izvor: STAV