Država Izrael bila je njegova ideja

0
123

Stvoriti dom za Jevreje progonjene u svojoj domovini – to je bio san i cilj Austrijanca Theodora Herzla. Svoju je ideju obznanio 29. avgusta 1897. godine kada je otvorio Prvi cionistički kongres. Godine 1948. njegova je vizija postala stvarnost.

“Želimo položiti kamen temeljac za kuću koja će jednog dana primiti jevrejsku naciju. Stvar je toliko velika da bismo o njoj trebali govoriti samo najjednostavnijim riječima.” To je bila prva rečenica koju je Theodor Herzl izrekao 29. avgusta 1897. na jutarnjem zasjedanju prvog cionističkog kongresa. Kazao je da je jedan od “sazivača ovog kongresa”, a u stvarnosti bio je najvažnija osoba koja je stajala iza sastanka.

Za Herzla je susret 204 delegata iz jevrejskih zajednica iz cijeloga svijeta b ilo ostvarenje sna, što je naravno bio samo prvi korak. Godine 1896. njegovo djelo “Der Judenstaat. Pokušaj modernog rješenja jevrejskog pitanja” je objavljeno, s više od 21.000 riječi i izgledalo je više kao obimnija brošura nego prava knjiga.

U njoj je Herzl predložio rješavanje problema antisemitizma, koji već značajno rastao nekoliko desetljeća, uspostavom nacionalnog doma za Jevreje. Herzl je tekst napisao pod dojmom antisemitske afere Dreyfus u Francuskoj, koja mu je pokazala da put asimilacije neće isušiti rasno ludilo kako se nadao.

Stoga je potrebno osnovati jevrejsku državu u Palestini, historijskoj domovini judaizma (Herzl je također u svojoj knjizi raspravljao o mogućnosti osnivanja takve države u Argentini, ali ju je napustio). Bilo mu je važno da buduća jevrejska država nastane na osnovu ugovora s velikim silama Europe, a ne u određenom smislu “divljim” neurednim iseljavanjem Jevreja na Levant.

Baselski kongres osnovao je Svjetsku cionističku organizaciju a za njen og je predjedenika izabran Herzl koji je i formulirao njegov program. Njegova glavna poruka bila je: Svim Jevrejima koji se “ne mogu ili ne žele asimilirati na drugom mjestu” treba dozvoliti emigraciju u državno organizirani “dom u Palestini”.

Nakon završetka sastanka, Herzl je u svom dnevniku početkom septembra 1897. zapisao: „Ako sažmem Baselski kongres jednom riječju (za koju ću paziti da je javno ne izgovorim), to je sljedeće: osnovao sam jevrejsku državu u Baselu. Kad bih ovo rekao naglas danas, dočekao bi me univerzalni podsmijeh. Možda će to za pet godina, barem za pedeset, svi vidjeti.”

Svojom drugom procjenom Herzl je pogodio: David Ben Gurion je 14. maja 1948. proglasio državu Izrael u Tel Avivu, ispod Herzlovog portreta. Ova država je od samog početka usvojila program pionirskog mislioca: postati dom za Jevreje iz cijelog svijeta koji su u svojoj stvarnoj domovini bili progonjeni, maltretirani ili na bilo koji drugi način izloženi pritisku. Osnivanje ove države zajedničkim dogovorom bio je cilj kojem je takođe težio Ben Gurion – proglašenje nezavisnosti temeljilo se na planu Ujedinjenih naroda o podjeli Palestine.

Herzl je rođen u Pešti 1860, studirao je pravo u Beču gdje je i doktorirao. No, brzo rastući antisemitizam spriječio ga je da uđe u pravosuđe. Herzl je 1891. žpostao dopisnik bečkih novina “Neue Freie Presse” u Parizu. Četiri godine kasnije napisao je “Jevrejsku državu”, koja je objavljena sljedeće godine i uskoro je prevedena na 18 jezika.

U godinama koje dolaze, Herzl je pokušao diplomatskim sredstvima zaintrigirati evropske nacije za svoju idejom. Nadao se razumijevanju Kaisera Wilhelmu II. a na sastanku s Josephom Chamberlainom, britanskim kolonijalnim ministrom, 1903. Herzl je dobio ponudu za osnivanje jevrejske autonomne regije u Ugandi ali predloženo područje jednostavno nije bilo za Evropljane.

U proljeće 1904. Herzl je obolio. Otišao je na liječenje u Donju Austriju, gdje je dobio upalu pluća. Theodor Herzl umro je 3. jula 1904. u 44. godini života i pokopan je u Beču. Njegova želja iz testamenta ispunjena je 45 godina kasnije: njegovi su ostaci preneseni u Izrael i pokopani na nacionalnom groblju Herzlberg u blizini Jeruzalema, koje nosi njegovo ime.

Izvor: Stav.ba