KORONAVIRUS PANDEMIJA: Sve što moramo znati o borbi protiv širenja infekcije

0
155

U trenutku kada je proglašena pandemija SARS-CoV-2 koji kruži mnogim zemljama svijeta, zdravstvene vlasti apeliraju na individualnu odgovornost građana kada je riječ o zaustavljanju infekcija.

Prekid eskalacije infekcije ovisi ne samo o kolektivnim mjerama, poput zatvaranja škola, već ponajviše o ponašanju svakog građanina, koji u svojim rukama ima mogućnost usporavanja toka epidemije.

Mora se smaniti stopa infekcija jer, u suprotnom, zdravstveni sistem ih neće moći apsorbirati. Za mnoge od ljudi koji se zaraze infekcija nije ozbiljna. Ali važno je da, bez obzira na pojedinačni rizik, svi postanu svjesni da igraju ulogu u prenošenju bolesti i da postoje ranjivi ljudi koji se mogu zaraziti i razboljeti ako se ne prekinu lanci prijenosa.

Da biste usporili infekcije, preporučuje se:

Ne izlazite iz kuće ako to nije potrebno, posebno ako imate bilo koji tip simptoma kompatibilan s bolešću.

Često perite ruke sapunom i vodom. Dezinficijens na bazi alkohola može se koristiti i ako ruke nisu vidno prljave.

Kad kašljete ili kišete, pokrijte usta i nos unutrašnjošću lakta ili jednokratnim materijalom.

Izbjegavajte dodirivanje lica: oči, nos i usta su vrata virusa.

Ne putujte ako nije neophodno.

Smanjite fizički kontakt s drugim ljudima.

Ako sumnjate da ste zaraženi, ako imate simptome virusa zato što imate kompatibilne simptome (temperatura, umor ili suhi kašalj), putovali ste u područja koja se smatraju žarištem infekcije (Kina, Južna Koreja, Singapur, Iran i sjeverna Italija) ili bili u blizini zaražene osobe, slijedite ove korake: Javite se odmah doktoru, sami se stavite u izolaciju, ostanite u karantinu 14 dana. Ukoliko nakon 14 dana nemate više simptome, negativni ste na virus.

Najčešći simptomi Covid-19 su temperatura, umor i suh kašalj. Neki pacijenti takođe osjećaju bol, začepljenje nosa, curenje iz nosa, grlobolju ili proljev.

Ako imate teške probleme sa disanjem, poput otežanog disanja, uvijek potražite ljekarsku pomoć ili se obratite na posebne telefone domova zdravlja ili u vašu lokalnu hitnu službu. Svako ko je hospitaliziran zbog akutne respiratorne infekcije proći će koronavirusni test kada su isključeni drugi mogući infektivni uzroci koji mogu opravdati kliničku sliku, bez obzira jesu li bili u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom ili su putovali u žarište infekcije u prethodne dvije nedjelje.

Kako mogu znati da li sam u bliskoj vezi s pozitivnim slučajem?

Smatra se “bliskim kontaktom“ kada se neprekidno držite na udaljenosti manjoj od dva metra od vjerovatnog ili potvrđenog slučaja (ovisit će o svakom slučaju i odlučivanju vlasti ili stručnjaka).

Udaljenost na kojoj se virus može prenijeti s čovjeka na čovjeka je oko dva metra. U autobusu s 55 sjedala može se zaraziti između 14 i 21 putnika. U kabini ekonomske klase putničkog aviona moglo bi biti zaraženo 12 do 25 ljudi.

Koronavirusni test se temelji na uzorkovanju respiratornog trakta. Provodi ga zdravstveni radnik kod kuće, obično kada je studija slučaja asimptomatska ili su simptomi blagi, ili u zdravstvenom centru, ako je pacijent primljen zbog ozbiljnijeg stanja.

Ako je test negativan, slučaj se odbacuje. Samo ako je pozitivan ili neuvjerljiv, uzimaju se novi uzorci.

Što se događa ako potvrde da imam Covid-19? Ako nemate simptome ili su simptomi blagi, zdravstvene vlasti propisat će izolaciju kuće i ekstremne higijenske mjere kako ne bi zarazile njegovatelje, poput upotrebe maski, pranja ruku sapunom ili vodom ili dezinficijensa na bazi alkohola. Većina ljudi (oko 80%) oporavlja se od bolesti bez potrebe za posebnim tretmanom.

Ako su simptomi jaki, preporučit će im se prijem u bolnicu. Ne postoje specifični antivirusni lijekovi za liječenje Covid-19. Većina pacijenata oporavlja se uz pomoć potpornih mjera za ublažavanje simptoma.

Mogu li se ponovo zaraziti: Ne postoje naučni dokazi koji bi pokazali da osoba zaražena SARS-CoV-2 može ponovno postati zaražena nakon što bolest prevlada.

Pridržavanje ovih običaja zahtijeva promjenu nekih uobičajenih običaja, poput pozdravljanja. Nemojte se ljubiti, ne idite u gužve, posebno ne u zatvorena mjesta. Vrlo je važno držati razmak od drugih ljudi jedan do dva metra.

Kada su djeca u pitanju, važno je izbjegavati fizički kontakt ili blizinu, tako da u parkovima ne bi trebalo biti nikakvih kolektivnih aktivnosti, poput rođendana ili grupnih igara. Posebno je važno izbjegavati direktan fizički kontakt djece sa starijima ili hroničnim bolesnicima. Kada izlazite s djecom napolje, radite aktivnosti na otvorenom koje nisu u grupi. Prelazak na zatvaranje škola nema smisla ako porodice i dalje dopuštaju grupno igranje.

Nedavno objavljen članak u British Medical Journalu ističe kako, iako nije lako mijenjati ustaljena ponašanja, postoje trikovi koji pomažu usvajanje ovih novih navika.

Na primjer, u tekstu se kaže da je korisno napraviti mentalnu sliku o tome kako se virus prenosi – kroz sitne kapi koje pogođena osoba izbaci kad kašlje ili kiše i može doći do drugih ljudi ili predmeta. Zapamtite važnost održavanja takozvane društvene udaljenosti, pranja ruku ili dezinfekcije površina.

Isto tako, važno je i da se ne zaokupite emocijama. Iako je određeni stupanj budnosti učinkovit u držanju budnosti i brizi oko poduzimanja preventivnih mjera, panika ili pretjerana anksioznost nisu dobri saveznici jer nam ne dopuštaju da razmišljamo jasno.

Na kraju, članak daje još jednu naznaku za promjenu navika. Umjesto da se mentaliziramo o “izbjegavanju dodirivanja lica” (nešto što istraživanje pokazuje da radimo više od 20 puta svakog sata, efikasnije je pokušati zamijeniti mentalnu naredbu za onu poput “držite ruke zauzete ili u džepovima”. Stručnjaci su jasni – ako udovoljimo preporučenim standardima, vrlo je vjerovatno da će se stopa zaraze usporiti, ako smo svi odgovorni i podržavamo i slijedimo pojedinačne preporuke štitimo sebe i druge.

Solidarnost će smanjiti zarazu.

Izvor: STAV