Mimar Sinan – jedan od najvećih graditelja na svijetu

0
519

Piše: Nermana Crnčalo za Intelektualno.com

Jedna od najvećih svjetskih imperija zasigurno je osmanska, koja se kroz šest stoljeća svog postojanja razvila u mnogim sferama od kojih je graditeljska umjetnost bila jedna od vodećih. Iako se kroz šest stotina godina postojanja ovog carstva promijenilo mnogo carskih mimara, jedan je ostao upamćen, a tome su doprinjela njegova remek-djela. Najveći arhitekta Osmanskog carstva bio je čuveni mimar Sinan. “Konstantinopolis”, zahvaljujući prvenstveno djelima ovog majstora svog zanata, je dobio obrise islamskog grada te postao “Istanbul“.

Sinan je rođen 1490. godine u selu Agirnas kod Kajserija, u armenskoj porodici. Kao dijete kršćanske porodice, odveden je u Istanbul na obuku za janičarske redove. Bio je janičar, potom mimar osmanske vojske u njenim najvećim pohodima, da bi u pedesetoj godini svog života postao glavni mimar carstva.

Glavni carski mimar

Nakon smrti glavnog carskog mimara Adžema Alija, u vrijeme vladavine sultana Sulejmana, za glavnog carskog mimara dolazi Sinan. Od 1539. pa sve do 1588. godine, kao glavni mimar Sinan stvara najveća djela, djela koja svojom ljepotom, veličinom i gracioznošću plijene pažnu i pet stoljeća nakon nastajanja. Mimar Sinan je bio glavni mimar carstva za vrijeme vladavine tri sultana Sulejmana, Selima II, Murata III.

Opus Sinanovog djela je mnogobrojan. Pored velikih i značajnih građevina, kao što su džamije Selimija, Sulejmanija ili most Mehmed-paše Sokolovića, Sinan je izgradio i mnoštvo drugih građevinskih struktura. Smatra se da je za svog života mimar Sinan izgradio 344 objekta i to 84 velike džamije, 52 male džamije, 57 medresa, 7 čitaonica, 18 karavan-saraja, 22 mauzoleja, 46 hamama, 35 saraj, 3 bolnice, 5 akvadukta, 8 mostova i 8 magaza.

Prvijenac Sinanove bila je Šehzade džamija. Džamija izgrađena u slavu princa Mehmeda, prerano izgubljenog sina sultana Sulejmana. Džamija koja je njegov prvijenac ne predstavlja remek-djelo, ali predstavlja izrazito lijep i skroman molitveni prostor. Džamija se nalazi u mahali Kalendarhane u starom dijelu Istanbula. Najveće djelo osmanske arhitekture zasigurno je džamija Sulejmanija, koja je podignuta u slavu sultana Sulejmana. Na dominantnom položaju iznda čuvenog Zlatnog roga, 1557. godine izgrađena je Sulejmanija.

Gradnja je povjerena vrhunskom graditelju mimaru Sinanu. Grandiozna džamija sa četiri visoke munare i veličanstvenim kubetom imala je i veoma prostran harem. Iz harema ove džamije pruža se veličanstven pogled na Bosfor i moderni dio Istanbula. Osim džamije Sulejmanije, Sinanovo remek-djelo je džamija Selima II u Edirneu koju Sinan gradi kao starac u osamdesetim godinama svog života. Ovu velelepnu građevinu izgradio je za sultana Selima II u drugoj prijestolnici carstva. Gradnja ove džamije je trajala desetljeće, a završena je 1579. godine.

Od Istanbula do Višegrada

Istanbul kao prestolnica Osmanskog carstva bio je i mjesto podizanja najznačajnijih sakralnih i društvenih objekata. Međutim, značajna djela osmanske arhitekture zabilježana su ne samo u Istanbulu i Turskoj, nego i van granicama današnje Turske. Jedna takva građevina je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Ovaj kameni most nad rijekom Drinom zadužbina je Mehmed-paša Sokolović, a gradio ga je mimar Sinan. Most predstavlja jednu od najmonumentalnijih građevinskih konstrukcija s jedanaest lučnih otvora te je građen od 1571. do 1577. godine. Za Sokolovića mimar Sinan izgradio je turbe i dvije džamije u Istanbulu.

Mimar Sinan je za sultaniju Mihrimah izgradio u Istanbulu dva objekta, kompleks Mihrimah džamije koja se nalazi na Uskudaru kao i Mihrimah džamija u četvrti Edirnekapi. Ove dvije džamije nalaze se jedna u azijskom, a druga u evropskom dijelu Istanbula te kad se posmatraju s iste tačke, vidi se kako se, dok sunce zalazi iza munare na Edirnekapiji, u isto vrijeme mjesec rađa između munara džamije na Uskudaru. Ovaj podatak je veoma zanimljiv znajući da ime sultanije Mihrimah potiče od dvije perzijske riječ: “mih” što znači sunce i “mah” što znači mjesec.

Također, mimar Sinan je izgradio i Rustem-pašinu džamiju na istanbulskom Eminonu, zatim u kompleksu Sulejmanije džamije je izgradio i turbeta za sultana Sulejmana i sultaniju Hurem. Sinan je izgradio hamam i džamiju za sultaniju Hurem. Izgradio je i džamiju Ibrahim-paše, Sinan-pašinu džamiju, Pijala-pašinu džamiju, Kilić Ali-pašinu džamiju, Zal Mahmud-pašinu džamiju, zatim turbe Hajretin-pašino kao i most Bujuk Čekmedže i mnoge druge građevine. Mimar Sinan, najveći graditelj Osmanskog carstva, izgradio je najmonumentalnije građevine u Istanbulu i širom nekadašnjeg carstva.

O životu mimara Sinana ne zna se mnogo, ali njegova djela govore da je bio vrstan graditelj. Svojim djelima Sinan je zasjenio svoje predhodnike, a ni njegovi učenici nisu uspjeli dostići njegovo umijeće. Ovaj Mikelanđelo Istoka zasigurno je jedan od najvećih graditelja na svijetu.