Pogled iz Albanije: U Sarajevu održana promocija knjige “Bosna: Osvrt iz Tirane”

0
91
Foto: BALANS

U prostorijama Balkanskog centra za analizu i studije u Sarajevu protekle sedmice upriličena je promocija knjige Bosna: Osvrt iz Tirane magistra diplomatije Šabana Muratija koji je već pedeset godina dio balkanske diplomatske i novinarske scene.

Piše: Sanadin VOLODER

O knjizi je pored moderatora Anesa Džunuzovića, govorio Edhem Bičakčić (raniji premijer Federacije BiH) i sam autor.

Muratija u Albaniji nazivaju “Veliki majstor” diplomatjie, a u svojoj karijeri obnašao je funkciju ambasadora u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Islandu i Makedoniji. Radio je u Ministarstvu vanjskih poslova kao glasnogovornik i vodio je diplomatsku akademiju.

Njegova knjiga je dvojezična publikacija u kojoj je sabrano trideset i osam tekstova pisanih između 2003. i 2018. godine, a koji nam nude jednu drugačiju percepciju ne samo Bosne, nego i Balkana, Evrope i Bliskog istoka u zadnjih trideset godina.

Riječ je o kolumnama i analizama koje je autor kontinuirano objavljivao u medijima kao reakciju na društveno-politička zbivanja u regionu, sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.

Foto: Akos.ba

Albanija je bila dugo najizolovanija država Evrope. Upravo iz takvih okolnosti knjiga nam daje kritički osvrt na balkansku zbilju, međusobne odnose naroda i država, te kritiku stanja u Albaniji i odnosa njihove vlasti prema susjednim državama.

Autor, između ostalog u knjizi piše da je BiH najkrhkija država na Balkanu sa najvećim potencijalom izbijanja međuetničkih konflikata, a svako izbijanje konflikata imalo bi nesagledive posljedice na cijelu regiju.

Začarani balkanski krug

Predstavljanje ove knjige dolazi u vremenu vrlo složenih političkih odnosa na Balkanu.

Kroz čitanje ove knjige imamo priliku da se prisjetimo drugačijeg izdanja pojedinih političara i stranaka koji danas vode potpuno suprotnu politiku. To se na najbolji način vidi kroz teksove Muratia u kojima analizira stavove stranaka iz bh. entiteta Republika srpska.

Sa druge strane postoje ciklusi koji se ponavljaju, a koje ne možemo prepoznati ako u analizu ne uzmemo duži vremenski period. Pitanje odnosa Evropske unije prema Balkanu, odnosno njene greške u odnosu prema Bosni i Hercegovini vidimo ponovljenim kroz zaustavljanje evropskog puta Albanije i S. Makedonije.

Foto: BALANS

Autor knjige vrlo detaljno analizira tematiku odnosa zapadnog Balkana sa EU, Rusijom i Turskom. On je izričito protiv ulaska država regije „u paketu“ u EU jer takva praksa nije ranije primjenjena.

Također, autor analizira nedostatke ideje „Balkanskog šengena“ jer, prema njemu, takvi procesi doprinose regionalnoj neravnopravnosti i udaljuju države Balkana od članstva u EU.

Ovo mišljenje dijeli i pobjednik izbora na Kosovu Albin Kurti koji je ideju “Balkanskog šengena“ nazvao četvrtom Jugoslavijom.

Termin „Zapadni Balkan“ je produkt francuske politike i želje za obnovom Jugoslavije. Francuska je uložila najviše truda da se u Zagrebu 2000. godine održi samit EU-a sa “zemljama zapadnog Balkana”, kao prvi samit izvan granica EU. Cilj samita je bio obnavljanje regionalne integracije kroz zajednički ulazak u EU, što je Hrvatska uspjela izbjeći. Balkan je i dalje mjesto sukoba utjecaja Njemačke i Francuske iz čega bi kao pobjednik nažalost mogla izaći Srbija što s druge strane produbljava utjecaj Rusije na regiju.

Doprinos približavanju Albanaca i Bošnjaka

Albanija je među prvim državama priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine 21. aprila 1992. godine, ali trenutno u Tirani i Sarajevu rade samo počasni konzulati što otežava političke, ekonomske, kulturne odnose.

U Bosni i Hercegovini živi oko 25.000 Albanaca, a u Albaniji više od 10.000 Bošnjaka. Također, Bošnjaci i Albanci žive izmješano u Makedoniji, na Kosovu, u Sandžaku, odnosno u Srbiji i Crnoj Gori gdje je uspostavljena najbolja politička i vjerska saradnja.

Bošnjaci i Albanci su zajedno živjeli u okviru Osmanskog carstva zbog čega djele neke zajedničke vrijednosti u kulturi i tradiciji. Također, osamdeset godina življenja u zajedničkoj južnoslavenskoj državi dodatno je povezalo ova dva naroda, izuzev Albanaca u Albaniji koji su uspostavom komunizma postali najizolovanije društvo u Evropi.

Foto: BALANS

Albanci su tokom rata u BiH dijelili tragičnu sudbinu Bošnjaka, a u Biljeljini su Arkanove pravojne jedinice u aprilu 1992. godine ubili 20-tak Albanca što je zabilježio fotograf Ron Haviv.

Samo devetnaest godina kasnije predsjednik Skupštine bh entiteta RS Igor Radojčić predvodi delegaciju bosanskih Srba u Tirani u trodnevnoj posjeti (9 – 11. novembar). Ovaj događaj Murati u knjizi obrađuje u poglavlju Zasluge Tirane za “Republiku Srpsku“ gdje izlaže opširnu kritiku albanske politike prema BiH.

Prva knjiga o BiH u Albaniji

“Moja knjiga o Bosni je knjiga o potrazi za istinom. Historijsku istinu je veoma teško pronaći i treba je rasvijetliti. Nju treba promatrati iz različitih vremenskih razdoblja i perspektiva. Knjiga je osvrt iz Tirane na bosansku dinamiku”, kazao je Murati.

On smatra da je izjadnačavanje žrtve i zločinca jedna od najvećih grešaka međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.

Ovo je jedna od četiri knjige Šabana Muratija koje je izdala Fondacija Alsar iz Tirane koja je do sada objavila više od stotinu i pedeset knjiga.

Vrijednost ove knjige je još veća kad uzmemo u obzir činjenicu da je ovo prva knjiga u Albaniji o Bosni i Hercegovini u novije vrijeme. Daleke 1865. godine Paško Vasa je u Istanbulu objavio knjigu Bosna u vrijeme misije Dževdet efendije.

Izvor: Al Jazeera