Unikatni minaret / Stolačka ljepotica: Džamija u Dabrici ohrabrenje i pokretač stanovnika

0
1013
Foto: Anadolija

Više od četiri vijeka otkako je prvi put izgrađena stolačka ljepotica, džamija Safer-age Begovića, poznata i kao džamija u Dabrici minareta jedinstvenog u osmanskoj arhitekturi, u obliku sahat-kule i sada plijeni svojom ljepotom.

Nije stoga čudno što ju je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Ni ratovi, a ni brojne elementarne nepogode koje su oštećivale i rušile džamiju nisu je uspjeli uništiti. Ona se uvijek ponovno uzdizala, još ljepša.

Džamija je građena od lomljenog kamena, a na natpisu iznad njenih ulaznih vrata i sada stoji svjedočanstvo o njenoj gradnji. Natpis je smješten u četiri elipsasta polja i ispisan lijepim nesh-dželi pismom. S obzirom kako je tarih veoma uspješno izveden vjeruje se kako je pisan u Carigradu (Istanbulu).

Minaret u obliku sahat kule

“Džamija u Dabrici je jedna od najstarijih u istočnoj Hercegovini, a samim tim ta činjenica govori o njenom značaju. Na natpisu iznad ulaznih vrata možemo pročitati da je sagrađena početkom 17. stoljeća, odnosno da je građena od 1610. do 1611. i da ju je sagradio Safer-aga Begović za kojeg neki kažu da je iz Turske, a neki pak, kažu da je iz Podgorice”, kaže u razgovoru za AA Mersad efendija Šabanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Stolac.

Foto: Anadolija

Osim što spada u jednu od najstarijih džamija u istočnoj Hercegovini posebna je i po svom minaretu.

Osim džamije u Dabrici minarete u obliku sahat kule imaju još jedino Avdića džamija na Planoj (Bileća) Čelebića džamija u Donoj Bijenji i džamija u Kruševljanima (Nevesinje).
Još dvije džamije iste arhitekture treba da se obnove, a to su džamija Hasan-paše Predojevića u Bileći i Telarevića džamija u Bijeljanima kod Fatnice.

“Munara je sagrađena na jedan specifičan način što nije uobičajno kod naših bosanskohercegovačkih munara. Ona je na prvi pogled ili posjetiocima koji prvi put dolaze interesantna zato što ne viđaju takve munare u svakodnevici uz džamije. Munara je građena na četiri ugla, četverougla je, a bila je visine 15 metara. Prilikom vremenskih nepogoda 1889.godine, jakih vjetrova srušena je do pola tako da je ponovno sagrađena nešto niža nego je prije bila. Bila je u tom obliku sve do 1993. godine kada je srušena. Proglašena je nacionalnim spomenikom 2003. godine, a obnovljena je i svečano otvorena 7. jula 2012. godine”, kaže efendija Šabanović.

Foto: Anadolija

Dabrica i četiri zaseoka, ranije mahale, koji joj gravitiraju nalaze se u sjeveroistočnom dijelu stolačke općine. Do tog mjesta udaljenog od Stoca 21 kilometar vodi loša cesta, na pojedinim dionicama i makadam, koja se kod Maslina odvaja od ceste Stolac-Čapljina.

Od osnivanja blagajskog kadiluka 1469. godine, pa sve do njegovog ukidanja 1851. godine Dabrica se u administrativno-sudskom pogledu nalazila u njegovom sastavu. Dabrica se spominje kao džemat kojem su pripadale mahale Bračići, Brijeg (Bajir-brijeg), Maričin gaj (Maričnjak) i Miljanovići (Miljanovica).

Klanjanje Bajram-namaza tradicija i obaveza u Dabrici

“Što se tiče značaja, u ovakvom jednom mjestu koje je udaljeno od Stoca, grada 21 kilometar, koje je nekada bilo naseljeno sa četiri mahale, zaseoka, svakako da je bila velika potreba za takvim jednim vjerskim objektom, duhovnim centrom, džamijom koja je okupljala vijernike u to vrijeme. Ona je i nakon rata bila veliki poticaj, veliko ohrabrenje i pokretač da se ljudi vrate u ovo mjesto, Dabricu”, naveo je efendija Šabanović.

Također, aktivnosti koje sada imaju i koje provode, navodi efendija Šabanović, su rjeđe zbog vjernika koji nedostaju, koji su raseljeni diljem svijeta, međutim, ističe, oni se opet kada treba okupe.

Foto: Anadolija

“Ova džamija je ta koja okuplja vjernike, posebno u ramazanu, gdje imamo teraviju, iftar. Ovo je jedno od rijetkih mjesta i džamija koje su ovako udaljene i koje nemaju puno stalnih vjernika, odnosno stanovnika koji u tom mjestu stalno žive, ali uspijeva da opstane”, ističe efendija Šabanović.

No, džamija u Dabrici je jedna od rijetkih, navodi, u kojoj se klanja Bajram-namaz i u koju napune stanovnici tog mjesta bez obzira gdje oni živjeli i koliko su udaljeni od mjesta, odnosno koliko su raseljeni.

“Opet kada Bajram dođe oni se svi okupe ovdje i sigurno da to ima veliku težinu i veliki značaj, to okupljanje tih stanovnika ovog mjesta i tih vjernika pa makar to bilo jednom ili dva puta godišnje”, navodi efendija Šabanović.

Naglašava kako je upravo obnova vjerskih objekata, džamija bio veliki podstrek ljudima da se vrate.

“Mi smo to iskusili na našem Medžlisu Islamske zajednice Stolac, području Hercegovine da ljudi su bili neodlučni, nisu ozbiljno i smjelo, hrabro razmišljali o povratku sve dok nije počela gradnja, odnosno obnova džamija. Jer, nekako ljudi vide, kada se počne graditi džamija, temelji džamije da će tu biti života. Jer, i sama džamija je možemo kazati temelj povratka. Ljudi tu vide jednu sigurnost da će tu uspjeti povratak, da će se oni vratiti i da će džamija biti garant njihovog opstanka. Ustvari da je to jedna garancija za njihovu bolju budućnost da oni u tom mjestu imaju nadu u bolji život, prosperitet, imaju nadu da će ostati na tim svojim ognjištima i u svojim mjestima. Nekako džamija ulijeva tu sigurnost. I možemo slobodno kazati na osnovu prakse koju imamo kada su obnove džamija u povratničkim mjestima da su one taj stub povratka”, poručio je efendija Šabanović.