Zaboravljeni Isa-beg Ishaković: Zašto je osnivač Sarajeva i Novog Pazara bačen na margine?

0
352

Piše: Ibrahim Sofić za portal Al Jazeeera

Dok se osnivačima i utemeljiteljima glavnih gradova širom svijeta posvećuje ogromna pažnja, imaju istaknute trgove, spomenike i avenije, čovjek koji je najzaslužniji za postojanje Sarajeva tek je u skorijoj prošlosti dobio ulicu u bosanskohercegovačkoj prijestolnici.

Riječ je o Isa-begu Ishakoviću, a odnos prema njemu najbolje ilustrira izjava Aladina Husića, višeg naučnog suradnika Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Ove godine, obilježava se 557 godina Vakufname Isa-bega Ishakovića koja se smatra rodnim listom grada Sarajeva.

“Ako uzmemo u obzir činjenicu da osnivač grada decenijama nije imao ni svoju ulicu dovoljno govori koliko je tome posvećivana pažnja. Tekiji se gotovo ni za trag ne zna itd. O nekim drugim stvarima de se i ne govori.“

Husić je jedan od učesnika treće međunarodne konferencije „Isa-beg Ishaković“ koja će biti održana u petak, 22. februara u sarajevskoj Vijećnici.

Nema originalne vakufname

On govori kako se o utemeljitelju Sarajeva, u nekom dugom periodu iza nas govorilo jako malo – gotovo ništa.

“Od 1996. godine, preduzimaju se koraci da se na tom planu stvari poboljšaju. Dobio je ulicu, što je značajan iskorak na planu priznavanja uloge i zasluga za grad i njegovanja i očuvanja uspomene. Jedna osnovna škola, (doduše privatna), danas nosi njegovo ime. Vakufska direkcija RIZ-e obnovila je hamam Isa-bega, a bio je potpuno zapušten“, navodi sagovornik Al Jazeere.

“Danas se radi na afirmaciji značaja u javnosti kroz organiziranje različitih manifestacija, skupova, izložbi i slično i to će vjerovatno dati rezultat.“

Husić dodaje kako nije mnogo toga preostalo od onoga što je trebalo predstavljati Ishakovićevu baštinu poput konačišta-tekije sa tri kuće, mosta, hamama, vodovoda, hana, dućana…

“Nije poznato ni gdje su rukopisi njegove biblioteke koju je osnovao i uvakufio kao dio svoga vakufa u Skoplju 1469. godine, a ovjerio pred kadijom u Sarajevu. Danas i vakufnamu imamo samo u sačuvanom i ovjerenom prijepisu, a ne i u originalu… Ali se svakako dio toga, barem kad su u pitanju vakufski objekti, može dovesti u neko bolje stanje ili obnoviti u znak pažnje i poštovanja za ono što je učinio za nastanak grada.“

Na naše pitanje koliko su građani Sarajeva, bez obzira na godine, upoznati sa likom i djelom Isa-begom Ishakovićem, Husić odgovara kako bi to trebalo provjeriti kroz konkretnu anketu.

“No, nema sumnje da nisu u mjeri u kojoj su njegove zasluge za sami grad i njegov nastanak. Jer ima li išta značajnije od čina osnivanja takvog grada? Sigurno je da ima onih koji to znaju vrednovati i imaju pozitivan odnos i pristup i to adekvatno cijene. Ali vjerovatno ima i onih koji na to gledaju drugačijom dioptrijom i spremni su to minimizirati i obezvrjeđivati“, dodaje on.

Ogroman trag

Elvis Pivić, predsjednik Udruženja Isa-beg Ishaković, govori kako je ovo treća konferencija ovog tipa u kojoj „zajedno sa upravom Grada Sarajeva organizujemo različite manifestacije u cilju revitalizacije lika i djela osnivača grada Sarajeva Isa-bega Ishakovića“.

“Međunarodna naučna konferencija na bazi činjenica predstavlja ogroman trag koji je Isa-beg ostavio na našim prostorima. ​​Zaista smo ponosni što smo u prilici okupiti međunarodno priznate stručnjake koji će govoriti o historijskom, političkom, ekonomskom i socijalnom uticaju Isa-bega Ishakovića na Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu i region“, kaže on za naš portal.

“Konferencija je namjenjena široj javnosti i svima onima koji žele obilježiti postojanost grada Sarajeva punih 557. godina.“

​​Konferenciju će predavanjem „Korijeni Sarajeva“ otvoriti Enver Imamović, a nastavit će je Enes Pelidija koji će govoriti o temi “Bosanska kraljevina i Ishakovići“. O socijalnom uticaju Ishakovića na njegovo vrijeme govorit će Sedad Bešlija u predavanju „Uloga Isa-beg Ishakovića u provođenju osmanske istimalet politike“.

Husić će održati predavanje “Isa-Beg Ishaković – nagovještaj nove epohe“, dok će Osman Lavić govoriti o „Doprinosu Isa-bega Ishakovića razvoju intelektualne misli na našim prostorima“.

​​​O tome ko je bio Ishaković govorit će akademik Ferid Muhić, te Ismet Bušatlić koji će predstaviti rad o temi “Gazi Isa-beg i djeca bosanskog kralja“.

“Ovom prilikom, predstavljena će biti i dva rada gostujućih autorica. Profesorica Univerziteta u Edinburgu Ines Aščerić-Todd za ovu konferenciju posebno je pripremila rad o temi ‘Uticaj derviša u formiranju urbanih sredina u Bosni’ dok dr. Vesna Miović sa Sveučilišta u Dubrovniku objavljuje rad ‘Isa-beg Ishaković i Dubrovčani'“, kaže Husić, prenosi portal Al Jazeeera.