Fejzić: Svuda u svijetu država je vlasnica kulturne baštine

0
191

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica nije perfektan, kao uostalom nijedan zakon, jer nije to Kuran ili Biblija, ne govorimo o Svetom pismu, nego o zakonu koji su pisali ljudi, a sve što su ljudi pisali podložno je i kritici i izmjenama, tako da je dogovor moguć ako sve strane u taj dijalog ulaze sa željom da se dogovore”, kazao je za Pobjedu reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić.

Ističe da i u Islamskoj zajednici imaju prigovora na Zakon i da smatraju da bi on mogao da ima boljih rješenja, ali su svjesni i da se on može mijenjati i unapređivati.

“Vjerujem da ništa u životu ne postoji za što ljudi ne mogu naći zajedničku tačku, pa ni u vezi ovog zakona. Prije svega, pozivam na uzdržanost, mirno rješavanje svih pitanja. Dijalog, prije svega”, ističe reis.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, kaže on, obuhvatio sve različitosti koje postoje u Crnoj Gori, pa i za nevjerujuće, i tako ga treba i posmatrati. Uvjeren je da će Islamska zajednica, na temelju Temeljnog ugovora koji je potpisala sa Vladom, naći rješenje za, što se tiče ove zajednice, sporne odredbe, bez obzira na to što je Zakon iznad ovog ugovora.

“Crna Gora je, prije svega, sekularna, građanska država i kada bismo pisali zakon za jednu vjersku zajednicu, svi bi se našli u problemu”, upozorio je Fejzić.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti neprihvatljiv je jedino Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čiji je ekspertski tim juče počeo pregovore sa stručnjacima koje je delegirala Vlada, a kako bi došli do rješenja prihvatljivog za sve strane. Reis vjeruje da će “doći do nekog ugovora i kompromisa”.

“Temeljni ugovori rješavaju specifičnosti svake vjerske zajednice i kroz njih svaka vjerska zajednica može da prepozna direktno i svoje interese. Raniji zakon datirao je još iz 1977. godine. U Crnoj Gori nije postojao stariji zakon od njega, a u međuvremenu su se ovdje promijenila četiri državna uređenja u četiri države, od SFRJ, preko SRJ i SiCG do današnje nezavisne države Crne Gore. Bilo je očekivano da država uđe u izradu novog zakona”, objašnjava Fejzić.

Islamska zajednica je, podsjeća naš sagovornik, samostalna i njena jurisdikcija i djelovanje poklapaju se sa granicama Crne Gore.

“Mi nijesmo nacionalna, nego smo vjerska – vjerska zajednica, ako tako mogu da kažem, a s obzirom na to da imamo kod nas više naciona. Imamo ljudi koji se različito nacionalno izjašnjavaju: Muslimana, Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca. Nijesmo nikada upadali u zamke da budemo dio nekih nacionalnih islamskih zajednica, nijesmo to htjeli da prihvatimo. Ne samo islam, nego sve vjere nadilaze nacije. Nijesmo bošnjačka islamska zajednica, nijesmo albanska islamska zajednica”, naglašava Fejzić.

Komentarišući za SPC sporne odredbe Zakona koje se odnose na imovinu, reis potvrđuje da su se u razgovorima tokom izrade zakona svi uglavnom i fokusirali na imovinska pitanja, ali ne vidi ništa sporno da imovina, pogotovo koja predstavlja kulturnu baštinu, bude u vlasništvu države.

“U svakoj zemlji ono što je kulturna baština, što su spomenici kulture, a to mogu da budu i vjerski objekti, uglavnom su vlasništvo države. To nije sporno. I zato je meni logičnije da se fokusiramo na rješenja vezana za primjenu zakona. Logičnije je da riješimo pitanja službe u tim vjerskim objektima, da to neko ne dovodi u pitanje. Meni je bitnije da imam te garancije, da nemamo smetnji da koristimo džamije. Na kraju, država preuzimanjem vlasništva preuzima i odgovornost, kao što su održavanje tih objekata i briga o njima”, smatra naš sagovornik.

Upozorava da bi se, ako bi sve vjerske zajednice otvorile pitanje vlasništva na način kako je to učinila SPC, moglo doći u situaciju da se još neke države pojave kao neko ko smatra da polaže pravo na pojedine vjerske objekte.

“Ko je, što je i kada gradio i kome pripada – bojim se da bi na taj način ušli u ozbiljne probleme. Kroz istoriju, granice su se mijenjale, državna uređenja… Znači li to da bi, po toj logici, mogao da dođe neko iz Turske i da traži pravo vlasništva nad nekim starim džamijama, koje su sagrađene prije 300-400 godina i da brani mišljenje da su one vlasništvo države Turske. Zato, treba da se ide ka dogovoru, a on je moguć ako imate dvije strane koje su zainteresovane za dogovor, nije dovoljna samo želja jedne strane. Kao što imate pticu – sa jednim krilom ne može da leti, sa dva može”, naglašava Fejzić.

Kategoričan je i da Islamska zajednica niti želi niti može da arbitrira i nudi rješenja unutar pravoslavnog korpusa u Crnj Gori, ali da kada se radi o državnom pitanju, a ovaj Zakon, kako kaže, to jeste, jer tiče se i njih, onda su spremni da izađu sa jasnim stavom.

“Ovo je građanska država i to je ustavna kategorija. Pogađa nas kada nas neki prozivaju da mi nemamo prava glasa, da naši predstavnci u parlamentu ne treba da glasaju, kao da ne živimo u ovoj državi. Svako pozivanje manje brojnih naroda da ne bi trebalo da učestvuju u donošenju nekih odluka od interesa za državu, bilo u pralamentu ili vladi, je antiustavno”, kategoričan je reis Fejzić.

Poslanici prosrpskih političkih partija u parlamentu su, tokom rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti pozivali predstavnike manjina da se ne “miješaju u pravoslavnu stvar” i da ne glasaju za zakon, što, dodaje naš sagovornik, nije bilo u redu.

“Ne želimo da stvaramo probelme državi u kojoj živimo. Bili smo mi direktna žrtva nekih dešavanja. Možete misliti što se radilo 90-ih godina prošlog vijeka i kako se mogla upisivati imovina vjerskih zajednica. Slučajno smo, prije nekoliko godina, otkrili da su u katastru u Bijelom Polju ostaci jedne džamije upisani kao crkva, a groblje oko nje, oko 30 ari, koje je bilo upisano kao islamsko upisano je kao krš, kamenjar. Tražili smo ispravku i to je urađeno”, priča Fejzić.

Kaže i da su neka ostrva na Skadarskom jezeru, koja su bila vakufska, izuzeta iz Islamske zajednice kako bi se tamo omogućila gradnja crkava…

“Imamo mi još mnogo toga što bismo rekli… Ali, vjerujemo i mi jesmo za dogovor”, zaključuje reis Fejzić.

Neće o litijama, ali bole neke poruke

Reis Rifat Fejzić kaže da ne želi da komentariše protestne litije Srpske pravoslavne crkve, jer svako ima pravo da izrazi nezadovoljstvo.

“Mi smo građanska država, demokratska. Ne može niko govoriti da ovdje nema demokratije. Evo, ljudi mogu slobodno da se kreću i da izraze protest. Ono što je malo neukusno je što se u nekim sredinama crtaju neka obilježja koja vrijeđaju pripadnike islamske vjere. Prije svega mislim na ono što se dešavalo u Pljevljima, a bilo je slučajeva i u Beranama, pa neki snimci koji su objavljeni gdje se pjevaju četničke pjesme. Ako tome dodamo i poruke iz Skupštine odakle su ljudi pozivani na otkopavanje oružja, sve to unosi nemir. Nemamo na ovim prostorima slavnu prošlost. Nijesu tako daleko devedesete godine prošlog vijeka. Naš narod u okruženju još nije iskopao kosti svojih najbližih. U Srebrenici se svake godine otkopava stotine djelova skeleta, a neko ovdje traži da se oružje iskopa. Država je tu trebalo da reaguje malo snažnije, jer mir moramo sačuvati po svaku cijenu”, kategoričan je Fejzić.

Reis je nedavno obišao Pljevlja, gdje su, nakon litije 26. januara, pred kućama Muslimana i Bošnjaka, na elektro-ormarićima, osvanuli krstovi sa četiri S.

“Još nijesu zaliječene rane devedesetih – Bukovica, bacanje bombi na muslimasnke kuće, lokale, ubijanje ljudi. Vidio sam da kod ljudi u tom gradu postoji doza zabrinutosti i straha. Ali, vjerujem u moć države. U želju ne sumnjam. Siguran sam da država ima snage da odbrani svakog građanina, ma gdje on živio, ma kojoj naciji ili vjeri pripadao”, ističe Fejzić.

Kletve

Na pitanje kako vidi kletve koje upućuje poglavar SPC u Crnoj Gori Amfilohije, koji je, pored ostalih, prokleo i poslanike koji su glasali za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, reis je odgoorio da može da govori samo „sa aspekta islama“.

“Pozvaću se na jedan primjer iz života poslanika Muhameda kada je bio fizički napadnut i bio je krvav. Sa njim je bio i mali broj njegovih pristalica. Jedan od tih pristalica je rekao: ‘Božji poslaniče, tebi se molba prima. Uputi molbu Bogu na način da ih prokuneš i da ih stigne njegova Božja kazna’, a Muhamed mu je na to odgovorio: Ja nijesam poslat da proklinjem nego da upućujem. To bi bio i moj odgovor na to pitanje”, rekao je Fejzić.

Izvor: Pobjeda