COVID-19 / Prvi talas, treći pik, drugi talas i tako sve do 2022.?

0
213
Ilustracija: Shutterstock

Drugi pik prvog talasa, rep epidemije, vrh krive, talasi, vrh ledenog brijega, početak drugog talasa… Gdje smo sada poslije pet mjeseci borbe sa koronavirusom?

Odgovor na to pitanje niko tačno ne zna, a jedino očigledno je da se kraj još ne nazire kako god mi nazvali trenutnu epidemiološku situaciju, prenosi B92

Dok svakodnevno slušamo dnevne epidemiološke izvještaje sve se češće vode debate o tome koji nas je talas korone zapljusnuo, a mišljenja su različita kako među narodom tako i kod struke.

“Ovo je još uvijek prvi talas, prvi pik desio se oko Vaskrsa, nakon toga počelo je opadanje, drugi pik nastupio je kao posljedica popuštanja mjera i prevelikog opuštanja. Upozoravali smo da je virus tu, da može doći do ponovnog razbuktavanja, da su opasni repovi epidemije, ali narod je pomislio da je sve gotovo”, podsjeća “Blic” na riječi prof. dr Branislav Tiodorović od prije nekoliko dana.

Njegova koleginica dr. Darija Kisić Tepavčević kaže da je nepotrebno govoriti o valovima jer je virus stalnu prisutan

“Očekivanje drugog, trećeg, petog vala je nepotrebno. Virus je tu, nikada nije ni prestao da cirkuliše. Treba da razmišljamo da svaki minut, sekund spriječimo njegovo dalje širenje”, kazala je ona krajem prošlog mjeseca.

Također, sve se više govori o drugom talasu koji se očekuje na jesen.

“Teško je reći koji je scenario za drugi talas. Možda nas očekuje više malih talasa. Može opet da bude veliki, sličan prvom. Dok postoji pandemija imamo i rizik novog unošenja. Ne možemo sebi dozvoliti da to rješavamo tako što ćemo držati zatvorene granice, ali uvijek postoji rizik da se virus unese iako sprovodimo mjere, ali možemo da spriječimo širenje”, rekao je ranije imunolog Srđa Janković za TV Prva i dodao da očekuje da ćemo imati stalnu brigu i budnost da virus može da uđe.

Prema nekim posljednjim prognozama sa koronom ćemo da vodimo bitku bar do 2022. godine ili i duže, navodi još “Blic”.

“Mislim da će korona vjerovatno opstati i duže s nama, kao što je virus gripa, na primjer. Ali teško je davati prognoze pošto još ne razumijemo dovoljno kako ovaj virus mutira. Ono što je ključno na nivou populacije da bismo se odbranili od koronavirusa jeste da stekne imunitet krda, uz pretpostavku da jedinke imaju imunitet poslije korone, što je nešto oko čega se još vodi polemika, kao i istraživanje u naučnoj zajednici”, rekao je u intervjuu Nemanja Despot Marjanović, srbijanski naučnik sa Broud instituta u Bostonu, koji je partner prestižnog američkog univerziteta Harvard i MIT.