Od petka, 18. decembra, ujutru ulicama Novog Pazara uz policiju patrolira i žandarmerija. U taj grad u regionu Sandžaka na jugozapadu Srbije, policijsko pojačanje stiglo je iz obližnjeg Kraljeva.
“Jutros sam šetao gradom i vidim da su tu, da vrše rutinske kontrole automobila koji prolaze ulicama”, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Fahrudin Kladničanin iz nevladine Akademske inicijative “Forum 10” iz Novog Pazara.
Iako posjetu ministra policije opisuje kao “populističku”, Fahrudin Kladničanin iz nevladinog “Foruma 10” navodi da bezbjednosna situacija u Novom Pazaru nije dobra.
“Mislim da su institucije u Novom Pazaru dosta slabe i da nije vidljiv odlučan odgovor da se suprotstave različitim bezbjednosnim izazovima koji okružuju ovu zajednicu”, rekao je Kladničanin.
Ministar policije je u Novom Pazaru poručio i da nikakav politički autoritet i politički razlozi “neće moći da nas zaustave dok od Novog Pazara ne napravimo siguran i slobodan grad”.
“Za razliku od ranijih godina kada je svaki dolazak policijskih snaga kao reakcija države na situaciju u Sandžaku bio dočekan uz nepovjerenje, danas to nije slučaj jer je politička situacija drugačija. Partneri ove vlasti su one stranke koje su ranije radikalizovale stanje u ovoj zajednici, kao što je na primjer stranka Muamera Zukorlića”, naveo je Kladičanin.
Nekadašnji muftija jedne od dve islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić, nekada oštar kritičar vlasti u Beogradu, danas je potpredsjednik Skupštine Srbije.
Razlozi tenzija u Sandžaku
Region Sandžaka dugi niz godina karakterišu političke i društvene podjele i sukobi između dvije islamske zajednice.
Tenzije su počele 2007. godine kada je došlo do raskola i kada je deo imama formirao Rijaset Islamske zajednice Srbije. Od tada postoje Islamska zajednica Srbije na čijem je čelu Sead Nasufović i Islamska zajednica u Srbiji koju je nekada predvodio Zukorlić, a danas muftija Melvud Dudić.
Iako sa oružanim incidentima nemaju nikakve veze, prethodne dane je obiljžio novi spor između ove dvije zajednice.
Incident se dogodio 16. decembra kada su predstavnici jedne islamske zajednice blokirali gradilište na kojem je druga islamska zajednica započela izgradnju islamskog centra. U centru sukoba je pitanje vlasništva i imovinskih prava jedne, odnosno druge zajednice.
Ovo nije prvi put da se dve islamske zajednice, koje se međusobno ne priznaju, spore oko vlasništva nad imovinom. Riječ je o jedinoj vjerskoj zajednici u Srbiji kojoj procesom denacionalizacije nije vraćena imovina jer nije regulisano koja je od dvije zajednice pravni nasljednik.
“Srbija mora pravnim putem da riješi pitanje dvije islamske zajednice. Trinaestogodišnji rat između njih stvorio je velike podjele i među građanima u Sandžaku”, kaže Kladničanin.
Iako status, a time ni pitanje vlasništva nad imovinom nije rešeno, Islamska zajednica u Srbiji, na čijem čelu je bio Muamer Zukorlić, prethodnih godina je sama preuzimala zemljište.
“Islamska zajednica je duboko politizovana posebno ova koja je bliska Muameru Zukorliću. Ali mislim da je prošlo vrijeme ozbiljnih sukoba jer su obje zajednice na neki način partner državi”, rekao je Fahrudin Kladničanin iz “Foruma 10”.
Izvor: Radio Slobodna Evropa