Vlada Crne Gore pooštrila je uslove za regulisanje boravka stranih državljana, pa je tako minimalna vrijednost nepokretnosti za dobijanje privremenog boravka 200.000 eura. Strani direktori i vlasnici firmi biće obavezni da zapošljavaju najmanje tri radnika, od kojih su dva crnogorski državljani, prenosi RTCG.
Juče su usvojeni amandmani na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima se definišu stroži kriterijumi za regulisanje boravka stranih državljana.
Jedan od ključnih amandmana propisuje da minimalna vrijednost nekretnine, na osnovu koje stranac može regulisati privremeni boravak, iznosi 200.000 eura. Vlasnicima koji su ranije regulisali boravak na osnovu nekretnine biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoje pravo boravka s novim zakonskim odredbama.
Drugi amandman propisuje da strani državljani – izvršni direktori i vlasnici više od 51% kapitala u firmama – moraju imati najmanje tri zaposlena, od kojih su dva crnogorski državljani i osigurani na puno radno vrijeme. Za usklađivanje poslovanja s novim pravilima predviđen je rok od 180 dana.
Geopolitički kontekst i uticaj na susjedne zemlje
Senad Dacić, direktor agencije za nekretnine IMMO MONTE, ocjenjuje da ove promjene nisu samo “uređenje sistema“, već i geopolitička operacija. Prema njegovim riječima, cilj je pripremiti Crnu Goru za ulazak u EU i Šengen – zatvaranjem vrata državljanima trećih zemalja, među kojima su, kako navodi: Rusi, Turci, Srbi, Bosanci i drugi koji nisu dio evropskog prostora.
“EU želi da Crna Gora prestane da bude izlaz za one koji bježe iz EU i ulaz za one koji žele blizu EU“, kaže Dacić, dodajući da se zbog toga ukidaju jeftini modeli boravka, postavlja barijera od 200.000 eura i onemogućava boravak preko firmi koje ne posluju.
On upozorava da će, kada Crna Gora uđe u Šengen, građani EU moći dolaziti bez ikakvih barijera, dok će državljani iz Srbije, BiH, Rusije, Turske i drugih trećih zemalja imati isti tretman kao širom Evrope. Dacić ovaj trend vidi i kao prijetnju multietničkom karakteru Crne Gore, uz mogući gubitak istorijskih, rodbinskih, kulturnih i vjerskih veza sa susjednim državama.
“Kada pogledamo šta se događa u Francuskoj i Njemačkoj – nekada simbolima multikulturalnosti, a danas zemljama sa strogo kontrolisanim migrantima – bojim se da je to put kojim Crna Gora upravo kreće“, zaključuje Dacić.