U ovom postrojenju, osim aronije, mogu da se prerađuju sve vrste voća koje nemaju košpice kao što su, jabuka, kruška, malina, borovnica, kupina…
“Trenutno radimo na sertifikaciji za organsku proizvodnju i kada budemo dobili sertifikat, za oko dvije godine, onda ćemo moći da izađemo na tržište EU bez problema”, kaže vlasnik fabrike Mersad Šutković, koji je prepoznao je potrebu savremenog tržišta da ponudi finalni proizvod.
Smatra da će njegov primjer slijediti i drugi poljoprivrednici i da će ovaj kraj biti prepoznatljiv po preradi voća kojim je ovo područje bogato.
‘Iz godine u godinu u našoj opštini je sve veći broj zasada, među kojima su aronija i malina najzastupljenije, a ovaj kraj bogat je šumskim plodovima, kao što su jagode, borovnice, ribizle i drugi darovi prirode. Za proizvode koji se proizvode na ovdašnjim gazdinstvima nema organizovanog otkupa pa ih je teško plasirati na tržište. Ja sam sugerisao poljoprivrednim proizvođačima da organizuju preradu voća, ali zbog neizvjesnosti u ovom poslu oni se ne usuđuju da pokrenu finalnu proizvodnju” kazao je Šutković.
Naglašava da je odlučio da se oproba u ovom poslu kako bi ohrabrio i ostale poljoprivredne proizvođače.
“Osim dobrobiti koju donosi ovaj posao, želim da pokažem poljoprivrednicima da je ovakav biznis moguć, isplativ i održiv. Ja sam uz pomoć resornog ministarstva dobavio mašine za preradu voća. Riječ je o proizvodnoj liniji koju čine mlin, presa i pasterizator. Zasad prerađujem sirovinu sa svoje plantaže sa koje smo ubrali oko tonu i po aronije. Zadovoljan sam procentom cijeđenja zrna, 66 procenata ide na sok što me je ohrabrilo. Možda je tome doprinijela godina koja je bila kišovita i rodna. S obzirom na to da sam organizovao berbu tek kada je zrno aronije bilo sasvim zrelo, sok je odličnog kvaliteta i radi se o čistom matičnom soku od aronije bez ikakvih dodataka” kazao je Šutković, ističući da je opremu platio oko 4.000 eura, a da mu je Ministarstvo poljoprivrede pomoglo sa 50 procenata ukupne vrijednosti postrojenja.
“U ovom postrojenju, osim aronije, mogu da se prerađuju sve vrste voća koje nemaju košpice kao što su, jabuka, kruška, malina, borovnica, kupina… Trenutno radimo na sertifikaciji za organsku proizvodnju i kada budemo dobili sertifikat, za oko dvije godine, onda ćemo moći da izađemo na tržište EU bez problema. Zasad aroniju plasiramo na tržište Crne Gore. Ukoliko sve krene kako treba, vršićemo otkup voća kojeg na ovim prostorima ima dosta, jer je prerada jednostavna. Zasad, posao ćemo zadržati u porodičnom krugu. Nadamo se da će Ministarstvo poljoprivrede naredne godine raspisati konkurs za primarnu preradu pa ukoliko bude javnog poziva za izgradnju objekata mi ćemo konkurisati na oba poziva jer su nam potrebni magacin i hladnjača, kao i prostor za preradu voca” rekao je Šutković.
Najveći podsticaj otkup i plasman.
Šutković ističe da će mu za izgradnju objekata biti potrebno desetak hiljada eura.
“Naše područje je veoma bogato bobičastim voćem i vjerujem da će ovaj posao koji sam pokrenuo ohrabriti poljoprivredne proizvođače da krenu ovim putem, kao i da će zasaditi nove zasade s obzirom na ogromne količine neiskorišćenog zemljišta koje posjeduju vlasnici na ovom području. Najveći podsticaj bi bio siguran otkup i plasman proizvedene robe, tako da se nadam da je ovo veliki iskorak kada je u pitanju biljna proizvodnja u našoj opštini”, smatra Šutković.