Venecuela je bogata prirodnim resursima. Ima najviše nafte na svijetu, ali i značajne količine plina, željeza, boksita, čelika, mangana, zlata i dijamanata. Bogata je i vodom i šumama. Tu je i ugalj, ali ne u količini u kojoj ima ostale spomenute resurse.
Procjena je da ova država s površinom od 916.445 kilometara kvadratnih (km2) i 30 miliona stanovnika ima 303 milijarde barela nafte. Poređenja radi, Sjedinjene Američke Države imaju 55 milijardi barela nafte, čime su devete u svijetu po zalihama nafte. Dakle, Venecuela ima pet puta više “crnog zlata” od SAD-a.
Gdje su venecuelanska naftna polja
Venecuelanske naftne rezerve su prvenstveno u Pojasu Orinoco, prostranom dijelu na istoku zemlje s 55 hiljada km2. Na ovom području je ekstra teška sirova nafta, koja je vrlo viskozna i gusta, zbog čega je mnogo teža i skuplja za eksploataciju nego konvencionalna sirova nafta.
Za eksploataciju nafte u ovom dijelu svijeta je potrebna napredna tehnologija, kao što je ubrizgavanje pare i miješanje s lakšom sirovom naftom kako bi bila tržišno prihvatljiva. Zbog svoje gustoće i sumpora, ekstra teška sirova nafta obično se prodaje s popustom u odnosu na lakšu sirovu naftu.
U eksploataciji nafte dominira državna naftna kompanija Petroleos de Venezuela, SA (PDVSA). Riječ je o kompaniji s izazovima, među kojima su zastarjela infrastruktura, nedovoljno ulaganje, loše upravljanje i međunarodne sankcije. Sve to ograničava Venecuelu da u potpunosti iskoristi svoje ogromne rezerve nafte.
Venecuela je među zemljama s nekim od najnižih cijena goriva, prvenstveno zbog opsežnih vladinih subvencija. Naime, benzin od 95 oktana košta 0,84 bolivara (0,03 EUR) po litru. Gorivo je neznatno skuplje samo u Libiji i Iranu. Poređenja radi, prosječna cijena benzina u svijetu je 1,29 dolara po litru.
Koliki je izvoz nafte
Prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (OEC), Venecuela je 2023. izvezla naftu vrijednu 4,05 milijardi dolara (6,8 milijardi KM), što je značajno manje od Saudijske Arabije (181 milijarda dolara), SAD-a (125 milijardi dolara) i Rusije (122 milijarde dolara). Za podsjetiti je da Venecuela izvozi manje količine rafiniranih naftnih derivata, kao što su benzin i dizel.
Zašto je izvoz smanjen
Ova država je bila jedna od osnivača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Nekada je bila glavna izvoznica nafte, posebno nakon što je osnovan PDVSA i nakon što su nacionalizirane strane naftne kompanije. Krajem 1990-ih i početkom 2000-ih je samo SAD-u dnevno isporučivala između 1,5 do dva miliona barela nafte te joj je američko tržište bilo jedno od najvećih stranih tržišta.
No, izvoz se počeo naglo smanjivati 1998., kada je Hugo Chavez izabran za predsjednika. Naime, Chavez je preoblikovao naftni sektor zemlje, nacionalizirao imovinu, restrukturirao PDVSA i prioritet dao ciljevima u domaćoj politici u odnosu na tradicionalna izvozna tržišta.
Politička nestabilnost, loše upravljanje PDVSA-om i nedovoljna ulaganja u infrastrukturu su za posljedicu imali smanjenje eksploatacije nafte. Situacija se pogoršala nakon što je Nicolas Maduro naslijedio Chaveza na predsjedničkoj funkciji. Predsjednička administracija SAD-a u prvom mandatu Donalda Trumpa je 2017. uvela sankcije Venecueli, a dvije godine poslije pooštrila ih.
Time je ograničena venecuelanska sposobnost da prodaje sirovu naftu SAD-u te je joj ograničen pristup međunarodnim finansijskim tržištima. Venecuela se u takvim okolnostima posvetila izvozu Kini, koja je postala njen najveći kupac nafte. Veliki su joj kupci i Indija i Kuba, piše Al Jazeera.
Trumpove namjere
Amerika je danas dva sata poslije ponoći vojno napala Venecuelu te je tom prilikom uhapsila Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores. Trump je najavio da će američko pravosuđe njih dvoje procesuirati zbog saradnje s narkokartelima, čime su, kako tvrdi, naštetili SAD-u.
Američki predsjednik, kao i ostali visoki zvaničnici ove zemlje, nekoliko puta su jasno kazali da su nezadovoljni i venecuelanskom politikom prema svojoj nafti. Naime, nezadovoljni su time što je Venecuela nacionalizirala i naftna nalazišta koja su eksploatisala američke naftne kompanije. To je razlog zbog kojeg američki zvaničnici tvrde da je Venecuela uzela ono što je pripadalo SAD-u.
Trump je u obraćanju medijima nakon napada najavio da će američke kompanije investirati milijarde dolara u venecuelansku naftnu industriju te da će time obogatiti Venecuelu.
Ostali resursi
Venecuela je bogata i plinom – ima ga 5,6 triliona kubnih metara, čime je druga u Latinskoj Americi i među 10 država svijeta po rezervama plina. Najveća nalazišta su na istoku zemlje, u saveznoj državi Anzoategui. Međutim, dobar dio tog plina je neiskorišten na domaćem tržištu, odnosno koristi se u rafinerijama ili za izvoz. I plin je potpuno pod državnom kontrolom, tj. državne kompanije PDVSA.
Većinom se izvozi u latinoameričke i karipske države, a upravo je Amerika prije sankcija bila najveći kupac kupac tog plina. Dio se izvozio i u Evropu.
Venecuela ima 15 do 20 milijardi tona željeza, čime je među 10 najvećih latinoameričkih zemalja s ovim resursom. Ipak nije glavni globalni izvoznik, za razliku od Brazila ili Australije. Nadalje, ima:
- Dvije milijarde tona boksita, što je umjerena količina za dio svijeta u kojem se nalazi;
- Stotine miliona tona mangana, što nije mnogo u poređenju s Afrikom i Australijom;
- Stotine tona potencijalnog zlata, što opet nije mnogo u poređenju s Kinom, Australijom ili Rusijom. Ipak, u latinoameričkom kontekstu je to značajna količina;
- Dijamante u količini koja nije toliko značajna u svjetskom kontekstu, ali je vrijedna i strateški važna.
Nisu zanemariva ni venecuelanska hidro i šumska bogatstva.