Kulturno društvo Bošnjaka Sandžaka “Preporod“ predstavlja jednu od važnih pojava u procesu kulturnog i identitetskog organizovanja sandžačkih Bošnjaka početkom devedesetih godina XX stoljeća.
Piše: Nedžad Smailagić
Nastalo u vremenu dubokih političkih i društvenih promjena koje su pratile raspad Jugoslavije, društvo je djelovalo u okolnostima u kojima je pitanje kulturne vidljivosti, jezika i identiteta Bošnjaka u Sandžaku dobilo novu težinu i javni značaj.
Društvo je osnovano 1991. godine u Sjenici, kao rezultat potrebe da se institucionalno artikulišu kulturne inicijative koje su se u tom periodu pojavile u lokalnoj intelektualnoj zajednici. Njegov prvi predsjednik bio je prof. Ismet Tandirović, prosvjetni radnik iz Sjenice, koji je pripadao generaciji lokalnih intelektualaca angažovanih na kulturnom afirmisanju bošnjačkog identiteta.
Već početkom svog djelovanja “Preporod“ pokreće izdavačku aktivnost koja će imati poseban značaj za tadašnju kulturnu scenu Sandžaka. Od 1992. godine počinje izlaziti Revija za politiku i kulturu “Sandžak“, publikacija koja je u to vrijeme imala ulogu jednog od rijetkih kontinuiranih kulturnih glasila posvećenih temama identiteta, književnosti, historije i društvenih pitanja Bošnjaka Sandžaka.
Revija “Sandžak“ nije bila samo književni ili kulturni časopis. U vremenu gotovo potpune medijske marginalizacije bošnjačkog pitanja u Srbiji, ona je predstavljala prostor javnog govora, intelektualne artikulacije i identitetskog samopotvrđivanja. Na njenim stranicama objavljivani su tekstovi o historiji Sandžaka, bošnjačkom identitetu, jeziku, književnosti i savremenim društvenim procesima, zbog čega je ubrzo postala predmet pažnje tadašnjih državnih struktura.
Upravo zbog takvog uređivačkog koncepta revija je postala predmet institucionalnih pritisaka. Nakon objavljenih 85 brojeva, marta 1993. godine, “Sandžak“ je zabranjen odlukama Okružnog suda u Novom Pazaru i Vrhovnog suda Srbije u Beogradu. Zabrana se odnosila na dva broja revije u kojima su objavljeni sadržaji kritični prema režimu Slobodana Miloševića i tadašnjoj državnoj politici.
Posebni pritisci vođeni su protiv glavnog urednika revije Šefketa Krcića, protiv kojeg je pokrenut sudski proces koji je trajao čak devet i po godina, praktično sve do pada Miloševićevog režima 2000. godine. Na kraju procesa urednik je osuđen na godinu dana uvjetne kazne.
Kroz svoje stranice revija je okupljala autore različitih generacija, od književnika i nastavnika do lokalnih istraživača, stvarajući prostor u kojem su se artikulisale ideje o kulturnom kontinuitetu i posebnosti sandžačkog prostora.
Zabrana revije Sandžak“ ostala je jedno od značajnijih svjedočanstava odnosa tadašnje države prema nezavisnoj javnoj riječi i pokušajima bošnjačke intelektualne artikulacije u Sandžaku. U vremenu kada su mediji i javni prostor bili pod snažnom političkom kontrolom, revija je predstavljala rijedak prostor kritičkog mišljenja i javnog govora o položaju Bošnjaka i društvenim procesima u Srbiji i Sandžaku.
Pored izdavačkog rada, Preporod je razvilo i niz kulturnih programa i manifestacija koje su imale širok odjek u lokalnim sredinama i dijaspori. Među njima se posebno izdvajala manifestacija “Bošnjače, Sandžak te zove“, koja je kroz kulturno-zabavne i umjetničke sadržaje nastojala afirmisati tradiciju, narodno stvaralaštvo i kulturni identitet Bošnjaka Sandžaka. Ovi programi imali su i simboličku dimenziju, jer su doprinosili jačanju osjećaja kulturne povezanosti između sandžačkih gradova i iseljeništva.
Od 1996. godine na čelo društva dolazi istaknuti bošnjački književnik Husein Bašić, čime se dodatno jača njegov književno-kulturni profil. Bašićev angažman u “Preporodu“ doprinio je većem fokusu na književnost i kulturnu produkciju, ali i na afirmaciju jezika i identitetskih pitanja kroz književni izraz.
Krajem devedesetih i početkom dvijetisućitih godina aktivnosti društva postepeno slabe i gube kontinuitet. Taj proces bio je rezultat šireg društvenog konteksta, u kojem su se mijenjale političke okolnosti, kulturne institucije dobijale nove oblike, a kulturni prostor Sandžaka se sve više fragmentirao. Time “Preporod“ polako izlazi iz aktivnog javnog djelovanja, ostavljajući za sobom period intenzivne kulturne produkcije koji je obilježio jednu važnu fazu savremenog bošnjačkog kulturnog razvoja u Sandžaku.
U istorijskoj perspektivi, “Preporod“ ostaje značajan kao jedna od ranih organizovanih kulturnih inicijativa koja je doprinijela artikulaciji bošnjačkog identiteta u Sandžaku u periodu dubokih društvenih promjena, te kao svjedočanstvo o nastojanjima da se kroz kulturu sačuva i afirmiše kolektivno pamćenje jednog prostora i zajednice.