Među bošnjačkim stanovništvom u nekim prošlim vremenima pozdrav merhaba bio je uobičajen, svakodnevan, možda u segmentu stanovništva koje se smatralo vjernicima podjednako zastupljen kao i selam.
Danas je rijetkost čuti da neko nekoga pozdravi riječima merhaba, zato je i tako neobično i lijepo ponovo čuti taj pomalo zaboravljeni pozdrav. U vremenu socijalizma kada nije bilo lahko reći da si musliman, jedna od sigurnih veza sa muslimanskim identitetom bio je, između ostalog, i taj pozdrav merhaba.
Kako i zašto je u našu svakodnevnicu u prošlim vremenima ukorijenio pozdrav merhaba? Odgovor je vrlo jednostavan, pozdrav merhaba je sunet, nešto što je prakticirao Poslanik a.s. Merhaba znači: Izražavam ti dobrodošlicu, neka ti je prostrano kod nas i lagodno. Nalaziš i zatičeš kod nas dobrodošlicu, komociju i rahatluk.
Izraz dobrodošlice
Obično se ova riječ izgovara nakon što se odgovori na selam, pa se ona tako smatra dodatkom selama i izražavanjem dobrodošlice: “Alejkumusselam i merhaba!“
Širenje i nazivanje selama je jedan od razloga širenja ljubavi među muslimanima, a to opet biva razlogom ulaska u Džennet. To je u ovom hadisu Poslanik, s.a.v.s., lijepo naglasio: “Nećete ući u Džennet sve dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati sve dok se ne budete međusobno voljeli. Hoćete li da vas uputim na nešto, ako to budete radili, međusobno ćete se voljeti? Širite selam među sobom!”
Odgovaranje na selam je obaveza kojom nas je Allah, dž.š., zadužio, kako stoji u Kur’anu: „Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite, ili ga uzvratitie, jer će Allah za sve obračun tražiti.“ Dakle, ako nam neko nazove selam riječima: “Es-selamu alejkum,“ trebamo mu uzvratiti sa: “Alejkumusselam,“ ili još potpunije i ljepše riječima: “Alejkumusselam ve rahmetullah.“
Nema zapreke da se merhaba, koje se izgovara nakon uzvraćanja selama, ubraja u ono čime se pozdrav uljepšava, pa se kaže: “Alejkumusselam i merhaba!“
Mnogo je onih koji smatraju da ”merhaba” znači ”zdravo”, što nije potpuno tačno. „Riječ merhaba ima mnogo šire i ljepše značenje o kome bi se moglo napisati nekoliko stranica. Kada nekome kažemo merhaba, mi mu zapravo poručujemo slijedeće: ‘Dobro mi došao; neka ti je u mom prisustvu široko i ugodno; neka ti moje društvo bude lijepo i prijatno! Ja ti otvaram svoje srce i dušu i spreman sam ti biti na usluzi sve dok ti je to potrebno. Tu sam da te saslušam, da te posavjetujem, da ti pomognem, da ti budem pri ruci. Ti si moj brat i stojim ti na raspolaganju…'”, navodi Preporod u jednom ranijem tekstu o ovoj temi.
Riječ merhaba je spomenuta i u Kur'anu na dva mjesta u značenju (ne)prostranosti.
Ademova dobrodošlica
Korištenje kod pozdravljanja i izraza merhaba, koji ustvari dopunjuje selam, jer su to riječi dobrodošlice, ima svoje utemeljenje u hadisu Allahovog poslanika a.s.. U hadisu se spominje ovaj slučaj: “Aiša, r.a., kazuje: Pojavi se Fatima, r.a., hodajući poput Poslanika, s.a.v.s.. – Merhaba kćeri – obrati joj se Poslanik i postavi je sa svoje desne ili lijeve strane da sjedne.“
Ovom riječju se izražava ljubazna dobrodošlica nekom i domaćin njome iskazuje svoju iskrenu radost što mu je ta osoba došla u posjetu. U mnogim drugim hadisima riječ merhaba spominje se u kontekstu pozdravljanja i izražavanja dobrodošlice, vrlo često u značenju iskazivanja počasti nekome.
Jedan od najzanimljivijih slučajeva spominjanja ovoga pozdrava jeste Mi’radž Poslanika a.s., odnosno uspinjanje u nebeske sfere, a na svakom od nebesa izražavana mu je dobrodošlica riječima: Prvo bi se prije prolaska kroz svako od nebesa upitalo: – Ko je? Džibril bi odgovorio: – Muhammed. Onda bi sa čuđenjem bilo rečeno: – Pa zar je već poslan kao Poslanik? – Da, glasio bi odgovor. Tada bi mu bila izražena dobrodošlica riječima: – Merhaba, divan li je ovaj koji je došao!… Muhammed, s.a.v.s., je tada došao do Adema, a.s., i nazvao mu selam, a on mu je odgovorio: – Merhaba, dobro došao sine (potomče) i poslaniče!“
Također su mu svi poslanici na nebesima pored kojih je prošao izražavali dobrodošlicu riječima: “Merhaba, dobro došao!“
Izvor: Preporod/Bosna.hr