Nakon završetka Drugog svjetskog rata i ulaska partizanskih jedinica u sandžačke gradove, nova komunistička vlast pristupila je obračunu sa onima za koje je smatrala da nisu bili na liniji novog režima. Na udaru su se našli ugledni, imućni i pismeni Bošnjaci tog vremena, ljudi koji su vjerovali da je rat donio slobodu jednaku za sve i da će moći nastaviti miran život u svojim domovima. Ubrzo se pokazalo da za mnoge od njih sloboda nije značila ništa.
Prema originalnom sudskom dokumentu u koji je redakcija portala Sandžačke imala uvid, dana 19. januara 1945. godine Vojni sud Divizijske vojne oblasti za Sandžak u Novom Pazaru donio je presudu “u ime naroda Jugoslavije”, protiv Aćifa Hadžiahmetovića Bljute, Ahmeta Dace i drugih optuženih zbog navodnih aktivnosti tokom okupacije. Presuda nosi broj 5, datirana je 19. januara 1945. godine, a mjesto suđenja je Novi Pazar.
U uvodnom dijelu presude pojedini lokalni akteri dovode se u vezu sa politikom takozvane “Velike Albanije” i fašističke Njemačke. Aćif Hadžiahmetović Bljuta se u dokumentu navodi kao bivši narodni poslanik, predsjednik albanske narodnosne grupe u Novom Pazaru i organizator aktivnosti u Deževskom srezu. Ahmet Daca se opisuje kao bivši načelnik Deževskog sreza u vrijeme okupacije. Među ostalim optuženima navode se Ramiz Paljevac, Džemail Džudžević, Osman Džanefendić i Vladimir Zolotarevski.
Sud je optuženima stavio na teret navodno organizovanje, izdaju, ubistva, pljačku, saradnju sa okupatorom, oružanu borbu, teror, raseljavanje civilnog stanovništva, paljenje sela i saradnju sa četničkim formacijama. Presuda se poziva na članove 13, 14, 15 i 16 Uredbe Vrhovnog štaba od 24. maja 1944. godine o ustrojstvu vojnih sudova. Prema navodima iz dokumenta, sudu su bili dostupni pisani dokumenti, prijave, iskazi svjedoka te djelimična ili potpuna priznanja optuženih.
Na osnovu ovako izvedenog postupka, sud je 17 osoba proglasio krivim i osudio na smrt strijeljanjem. Osuđeni su bili: Aćif Hadžiahmetović Bljuta, Ahmet Daca, Ramiz Paljevac, Džemail Džudžević, Osman Džanefendić, Vladimir Zolotarevski, Tahir Ganić, Anjo Saračević, Ljatif Paljevac, Meho Vučelja, Mehmed Zildžerić, Redžep Draganin, Feho Munica, Aleksije Gorjaistov, Marija Salinger, Bela Jazbacki i Marija Ladonji.
Posebno mjesto u presudi zauzimaju Aćif Hadžiahmetović Bljuta i Ahmet Daca, poznat i kao Aćif-efendija. Sud je izričito naredio da njihovo strijeljanje bude izvršeno 21. januara 1945. godine, u 11 sati, javno pred građanstvom, na mjestu koje je u Novom Pazaru poznato pod imenom Hadžet. Presuda je, uz smrtnu kaznu, predvidjela i konfiskaciju cjelokupne pokretne i nepokretne imovine pojedinih osuđenika u korist Narodnooslobodilačkog fonda.
U obrazloženju presude Aćifu Hadžiahmetoviću Bljuti stavlja se na teret provođenje politike Velike Albanije, saradnja sa italijanskim i njemačkim okupacionim vlastima, te organizovanje milicija i oružane borbe protiv partizanskih snaga. Ahmetu Daci se stavlja na teret da je, kao načelnik sreza, sarađivao sa okupacionim organima, Gestapom i policijom SD. Važno je naglasiti da su navedene optužbe formulacije samog vojnog suda iz 1945. godine, a ne nezavisno i naknadno potvrđene historijske činjenice, razlika koju svaki ozbiljan historijski prikaz mora jasno naznačiti.
Ovaj dokument predstavlja važan primarni izvor za istraživanje događaja na Hadžetu i neposredno potvrđuje da je sud naredio javno strijeljanje Aćifa-efendije i Ahmeta Dace na tom mjestu. Sama presuda, međutim, ne dokazuje da su sva ostala strijeljanja izvršena na Hadžetu u poslijeratnom periodu bila dio istog sudskog postupka, dokument se odnosi isključivo na poimenično navedene optužene iz januara 1945. godine.
Slučaj Hadžeta ostaje jedno od najosjetljivijih poglavlja poslijeratne historije Novog Pazara, poglavlje koje zahtijeva dalje arhivsko istraživanje kako bi se sa sigurnošću utvrdilo koliko je ljudi na tom mjestu stradalo, pod kojim okolnostima i na osnovu kakvih dokaza.
Faksimil presude Vojnog suda Divizijske vojne oblasti za Sandžak u Novom Pazaru portal Sandžačke objavit će javno nakon njenog digitalnog sređivanja, s ciljem poboljšanja čitljivosti dokumenta.
Izvor: Sandzacke.rs