Džemal Bijedić, ugledni bosanskohercegovački političar i peti predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, poginuo je 18. januara 1977. godine u avionskoj nesreći na putu prema Sarajevu.
Džemal Bijedić, kao politički velikan iz vremena Jugoslavije, ostat će zauvijek zapamćen kao borac za afirmaciju Bosne i Hercegovine u okviru Jugoslavije, te za afirmaciju Jugoslavije u inostranstvu i u međunarodnim odnosima.
Tokom svoje karijere, Bijedić se konstantno zalagao za razvoj i jačanje privrede i ekonomije te je bio organizator privredne i infrastrukturne reforme. Obnašao je niz važnih funkcija, a najveća od njih bila je funkcija predsjednika Saveznog izvršnog vijeća, na koju je izabran 1971. godine.
Na vrhuncu svoje političke moći, 18. januara 1977. godine, Bijedić je poginuo u avionskoj nesreći iznad bosanskog gradića Kreševa. Zbog bliskog odnosa s Titom i spekulacija o njemu kao mogućem nasljedniku, ova nesreća je odmah izazvala sumnje u slučajnost.

Priče o mogućoj umiješanosti Titove supruge Jovanke Broz u ovu avionsku nesreću i do danas su prisutne. Nakon nesreće, Tito, koji je do tada stalno putovao sa Jovankom, stavio je vlastitu suprugu u kućni pritvor.
Džemal Bijedić bio je cijenjen političar, a mnogi ga pamte kao jednog od najomiljenijih političara iz komunističkog perioda, posebno u Bosni i Hercegovini, za čiju se dobrobit uvijek borio.
Porodica Džemala Bijedića pokušavala je doći do dokumenata o nesreći koji se nalaze u Beogradu, ali im tamošnje vlasti to nisu dozvolile. Nekoliko puta su tražili uvid u izvještaj o nesreći, ali su svaki put odbijeni, bez ikakvog objašnjenja. Čak ni dijelove aviona nisu mogli vidjeti, što dodatno potpiruje sumnje u okolnosti nesreće.
Biografija:
Džemal Bijedić je rođen 12. aprila 1917. godine u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice. Još kao gimnazijalac, simpatizirao je s komunističkim pokretom, kojem se i priključio tokom studija u Beogradu. Oktobra 1939. godine u Beogradu je primljen u SKOJ, a decembra iste godine u mostarskoj organizaciji u KPJ. Četiri puta je bio zatvaran, svaki put u Mostaru. Tokom Drugog svjetskog rata aktivno je, kao član Partije, učestvovao u Narodnooslobodilačkoj borbi. Nakon rata postao je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Vlade Bosne i Hercegovine, a 1948. godine načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH.
Lista njegovih funkcija je duga: bio je sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i, na kraju, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971. godine.

Od međuratnog perioda pa sve do svoje pogibije, Bijedić se zalagao za razvoj privrede, primjenu principa samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inostranstvu i jačanje Pokreta nesvrstanih. Bio je i organizator nove bosanske privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te kulturnog projekta “hiljadu škola”, koji je djelomično ostvaren 80-ih godina.
Za kratko vrijeme susreo je sve važnije svjetske državnike tog vremena, uključujući Mao Ce Tunga, Geralda Forda i Leonida Brežnjeva.
U avionskoj nesreći, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, 18. januara 1977. godine, tragično je preminuo Džemal Bijedić, na vrhuncu svoje moći. U nesreći je poginula i njegova supruga Razija. Iza sebe su ostavili troje djece: Draganu, Azru i Milenka.
Iste godine kada je poginuo, u Mostaru je osnovana visokoškolska obrazovna institucija nazvana Univerzitet “Džemal Bijedić“ u Mostaru. Na sarajevskom groblju Bare svake godine, na dan Bijedićeve pogibije, okupljaju se poštovaoci njegovog lika i djela kako bi odali počast ovom značajnom čovjeku.
Izvor: Slobodna Bosna