U okviru manifestacije “Šehova korija 2026” u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je održan okrugli sto pod nazivom “Od vakufa do grada: Uloga Gazi Isa-bega Ishakovića u osnivanju i razvoju gradova Sarajeva, Novog Pazara i Skoplja”.
Skup su zajednički organizirali Muftijstvo sarajevsko, Medžlis Islamske zajednice Sarajevo i Tarikatski centar u Bosni i Hercegovini, a okupio je istraživače, univerzitetske profesore i predstavnike Islamske zajednice iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Otvarajući skup, sarajevski muftija prof. dr. Nedžad Grabus istakao je da se kroz manifestaciju nastoji otvoriti prostor za razgovor o važnim temama iz kulturne, vjerske i historijske baštine Bosne i Hercegovine.
“Mi smo zajedno s Hadži Sinanovom tekijom i šejhom Halilagićem, u organizaciji Sarajevskog muftijstva, već tri godine na istom planu da otvorimo teme koje su važne za širu javnost, ali i za nas unutar Islamske zajednice. Pokrenuli smo ove razgovore o ulozi Gazi Isa-bega Ishakovića kao utemeljitelja Sarajeva, ali i kao velikog vakifa. Godinama smo zapostavljali njegov vakuf. Obaveza je raditi na tome i pokušati ga revitalizirati”, kazao je muftija Grabus.
Dodao je da organizatori nastoje podsjetiti javnost na značaj perioda kraja 15. i početka 16. stoljeća te na doprinos Gazi Isa-bega Ishakovića razvoju Sarajeva, Novog Pazara i Skoplja.
“Kroz ovu manifestaciju pokušavamo osvijestiti kod ljudi u Bosni i Hercegovini važnost tog perioda i, koliko je moguće u našem vremenu, dati novu ulogu i dimenziju vakufu Gazi Isa-bega Ishakovića”, poručio je Grabus.
Muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji prof. dr. Mevlud-ef. Dudić govorio je o vakufima Gazi Isa-bega Ishakovića u Novom Pazaru, posebno o Isabegovoj džamiji, hamamu i medresi.
“Isa-begova džamija u Novom Pazaru je sagrađena 1461. godine, kada je i osnovan Novi Pazar. Džamija, nažalost, više ne postoji jer je 1935. godine u potpunosti porušena, dok su tragovi njenog postojanja i danas vidljivi kroz zgradu islamskih ustanova u centru grada”, rekao je Dudić.
Podsjetio je da je Isabegov hamam danas u veoma lošem stanju, ali da postoje planovi za njegovu obnovu.
“Očekujem da ćemo u ovoj, a najkasnije u narednoj godini, ako Bog da, započeti rekonstrukciju Isabegovog hamama”, kazao je Dudić.
Govoreći o značaju skupa, naglasio je da se prvi put na jednom mjestu razgovara o zajedničkom naslijeđu koje je Gazi Isa-beg Ishaković ostavio u Sarajevu, Novom Pazaru i Skoplju.
Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice Sjeverne Makedonije dr. Fehmi Ebibi govorio je o ulozi Isa-bega u urbanom razvoju Skoplja, ističući da je upravo njegovim vakufima započela planska urbanizacija grada tokom osmanskog perioda.
“Isa-beg je bio među najznačajnijim ljudima svoga vremena za Skoplje. Sa svojim vakufima, džamijom, medresom, hanovima, hamamima i brojnim trgovačkim objektima dao je snažan pečat urbanizaciji grada. Njegovo ime i danas nose medresa, biblioteka i drugi važni objekti Islamske zajednice u Sjevernoj Makedoniji”, rekao je Ebibi.
Profesor emeritus Enver Imamović podsjetio je da Sarajevo predstavlja rijedak primjer grada za koji se precizno zna kada je i na koji način osnovan.
“Kada kažemo da je Isa-beg Ishaković osnovao Sarajevo, treba istaći da je to rijedak primjer u svijetu. Sarajevo ima svoj rodni list i tačno se zna kada, na koji način i ko ga je osnovao – kazao je Imamović.
Ocijenio je da će skup doprinijeti boljem razumijevanju historije Sarajeva i ličnosti Gazi Isa-bega Ishakovića.
“Sarajevo je jedan od rijetkih gradova koji spaja kontinente, kulture i religije. Zato je važno da se što više govori o ljudima koji su oblikovali njegov razvoj i identitet”, poručio je Imamović.
Učesnici okruglog stola govorili su o ulozi Gazi Isa-bega Ishakovića u osnivanju i razvoju Novog Pazara, urbanizaciji Skoplja, historijskom kontekstu nastanka Sarajeva, značaju njegovog vakufa za razvoj grada, kao i o mogućnostima revitalizacije vakufske baštine koja nosi njegovo ime.
Izvor: Preporod. info