U srcu Bosne i Hercegovine, u pitomom krajoliku nedaleko od Prusca, svakog ljeta oživi jedna od najstarijih i najmasovnijih vjerskih manifestacija u Evropi – Ajvatovica.
Milioni ljudi iz cijelog svijeta okupljaju se kako bi bili dio ovog duhovnog putovanja, svjedočanstva višestoljetne tradicije, vjere i nade koja je izdržala kušnje vremena.
Historija Ajvatovice seže u daleki 15. vijek, u vrijeme kada je Bosna bila pod osmanskom vlašću. U tom periodu živio je pobožni derviš po imenu Ajvaz-Dedo, čija je životna priča isprepletena s čudom koje je dalo ime ovoj manifestaciji.
Prema legendi, Ajvaz-Dedo je živio u Pruscu i bio je poznat po svojoj pobožnosti i mudrosti. Mještani su se suočavali s problemom nedostatka vode, što je otežavalo život i poljoprivredu. Ajvaz-Dedo je, vidjevši patnju naroda, odlučio potražiti rješenje. Pronašao je izvor vode u blizini, ali mu je put do sela blokirala ogromna stijena.
Legenda kaže da je Ajvaz-Dedo punih 40 dana, nakon svakog sabaha, učio dove i molio Allaha da otvori put vodi. Četrdesetog jutra, nakon klanjanja sabah-namaza, Ajvaz-Dedo je usnuo san. U snu mu se ukazalo da su se dvije stijene sudarile i razdvojile, otvarajući put vodi. Kada se probudio, ugledao je čudo – stijena je bila rascijepljena na dva dijela, a kroz pukotinu je potekla bistra voda, stvarajući snažan izvor koji je i danas poznat kao Ajvatovica.
Ovaj događaj je duboko utjecao na lokalno stanovništvo. Vidjeli su u tome Božije znamenje i dokaz Ajvaz-Dedine iskrene vjere. Od tada, svake godine, na dan kada se dogodilo čudo, ljudi su počeli posjećivati ovo mjesto u znak zahvalnosti i sjećanja na Ajvaz-Dedu. To je bio početak tradicije Ajvatovice, koja je kroz stoljeća postajala sve veća i značajnija.
Ajvatovica je, pored svoje religijske dimenzije, postala i važan društveni i kulturni događaj. Okupljala je ljude različitih starosnih dobi, socijalnih statusa i geografskih područja. Bila je mjesto susreta, druženja, učenja i prenošenja znanja. Kroz historiju, Ajvatovica je služila kao svjetionik nade u teškim vremenima, pružajući utjehu i ohrabrenje.
Tokom osmanske vladavine, Ajvatovica je uživala podršku vlasti i bila je centralna vjerska manifestacija. Izgradnjom puteva i infrastrukture, olakšan je dolazak hodočasnika. Međutim, dolaskom austrougarske vladavine, a kasnije i različitih političkih režima, Ajvatovica se suočavala s brojnim izazovima. Bilo je perioda kada je manifestacija bila zabranjena ili ograničena, ali vjera i tradicija su opstajale u srcima ljudi.
U 20. stoljeću, posebno u vrijeme komunističke vladavine, vjerske manifestacije su bile potiskivane. Ajvatovica je preživjela zahvaljujući upornosti i posvećenosti vjernika koji su je održavali i u najtežim uvjetima. Nakon rata u Bosni i Hercegovini, Ajvatovica je doživjela preporod i postala je simbol obnove, mira i zajedništva.
U savremenom trenutku, Ajvatovica je grandiozna manifestacija koja okuplja stotine hiljada posjetilaca. Program uključuje vjerske obrede, kulturne događaje, predavanja i susrete. Konjanička povorka, koja kreće iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, predstavlja jedan od najspektakularnijih dijelova manifestacije. Ova povorka, obučena u tradicionalnu nošnju, simbolizira vezu s prošlošću i snagu tradicije.
Ajvatovica nije samo vjerski skup, već i mjesto gdje se spajaju prošlost i sadašnjost, tradicija i modernost. Ona je simbol snage bh. naroda, njihove vjere, nade i otpornosti. Kroz vijekove, Ajvatovica je ostala neprekinuta nit koja povezuje generacije, prenoseći im poruke mira, ljubavi i zajedništva. Njen historijat je svjedočanstvo o čudu, vjeri i opstanku, čineći je neizostavnim dijelom identiteta Bosne i Hercegovine.
Ajvatovica, sa svojom bogatom historijom i dubokom simbolikom, i danas šalje snažnu poruku. Poruku o tome kako vjera i upornost mogu prebroditi sve prepreke, kako se zajedništvo gradi na tradiciji i kako je nada vječni plamen koji obasjava i najtamnije staze.
U okviru kulturno-vjerske manifestacije “516. dani Ajvatovice”, večeras je u Pruscu, u džamiji na platou Ajvatovice, nakon akšam-namaza upriličen mevludski program i zikr. Program će izvesti imami Medžlisa Islamske zajednice Donji Vakuf.
Ovaj sadržaj predstavlja jedan od vjerskih programa manifestacije koja i ove godine okuplja veliki broj vjernika, gostiju i posjetilaca iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, njegujući višestoljetnu tradiciju Ajvatovice kao jednog od najznačajnijih duhovnih i kulturnih događaja u zemlji.
Izvor: Stav.ba