Post, jedan od osnovnih ibadeta islama definira se kao ustezanje od jela i pića od trenutka kada započene praskozorje sve do zalaska sunca.
Spominjanje posta u Kur'an-u i Kerimu je sredstvo za postizanje takvaluka, na vidjelo izbacuje njegov suštinski cilj. Ovaj cilj predstavlja dostizanje svijesti, najprije o odgovornosti prema vlastitoj ličnosti, zatim o odgovornosti prema bliskom i dalekom okruženju, društvenom i prirodnom okruženjuu i prema Uzvišenom Allahu.
Post je naređen kao sredstvo u dostizanju ove svijesti. Ako se uzme u obzir da će post u okviru ovog cilja dovesti osobu do spomenutog cilja, važnost posta kao ibadeta još više postaje jasnija.
Mnoge su koristi posta iz društvenog, moralnog i zdravstvenog aspekta.
Osoba koja posti stiče vještinu strpljenja, podnošenja problema, izdržljivost prema glađi i žeđi i kontroloiranja svog nefsa.
Ona shvata značenje siromaštva i neimaštine, kao rezultat toga ona stiče uzvišena osjećanja poput milosrđa, merhameta, pružanja pomoći i bivanja korisnim drugim ljudima. Ona zna vrijednost blagodat koju posjeduje i čuva sa rasipanja.
Post se može podijeliti u četiti grupe:
1. Farz post: Farz i vadžib postovi mogu se podijeliti u dvije grupe: na one sa određenim vremenom i one sa neodređenim vremenom.
Shodno ovoj podjeli post u mjesecu Ramazanu predstavlja farz sa određenim vremenom obavljanja.
Nadoknađivanje ramazanskog posta i kefaret – post jesu farz sa neodređenim vremenom obavljanja.
Oni se mogu postiti bilo kada, osim u danima kda je mekruh postiti.
2. Vadžib post: zavjetni post i nadonada/kaza pokvarenog nafila posta. Također i vadžib post može se podijeliti u dvije grupe: u one sa odrđenim vremenom i one sa neodređenim vremenom.
3. Nafila post: riječ nafila znači više, nešto se dodatno radi. Shodno ovome, post koji se posti radi sticanja Allohovog zadovoljstva, a da pri tom nije riječ o farzu ili vadžibu – uglavnom se definiše kao nafila post. Postovi su klasifikocani kao sunet, mustehab, mendub i nafaila ulaze u ovaj okvir.
4. Mekruh post: post na prvi dan Ramazanskog bajrama i sve četiri dana Kurban – bajrama predstavlja mekruh- i i tahrimen zbog toga što ovi dani za muslimane predstavljaju dane radosti i veselja.
Također postoji i post koji je mekru tenzihen, poput posta samo na Dan ašure ili samo na petak ili samo na subotu, poput nastavka/spajanja posta bez iftara kada nastupi akšam.
O postu nas Uzvišeni Allah obaviještava kur'anskim ajeto: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan i onima prije vas, da biste se grijeha klonili”. (Baquara, 183).
Svaki razuman i zreo musliman, ukoliko nema neko opravdanje, u obavezi je postiti ramazanski post. Jedino ne moraju postiti bolesnici, bolesni u mjeri da ne mogu postiti, i oni koji su na putu.
Žene u hajzu i nifasu ne poste u tim danima već ih fan za dan nadoknađuju kasnije.
Osoba koja namjerno pokvari post, napostit će post koji je pokvario i platit će kefaret. Kefaret za post iznosi post dva mjeseca zaredom, a ako za to nema snage u obavezi je nahraniti 60 siromaha.