Antirežimske oružane grupe preuzele su kontrolu nad centrom grada Hama u Siriji i nastavljaju intenzivne sukobe protiv snaga režima Bashara al-Assada na širem području tog grada. Iz vojske sirijskog režima navedeno je da se vojska povukla i prerasporedila izvan grada nakon što su u grad ušle antirežimske grupe.
U zapadnom dijelu provincije Alep u sjevernoj Siriji 27. novembra je izbio sukob između snaga režima Bashara al-Assada i antirežimskih oružanih grupa. Antirežimske oružane grupe, koje su 28. novembra brzo napredovale iz zapadne oblasti Alepa prema centru, zauzele su veći dio grada 30. novembra.
Oružane grupe, koje su 30. novembra preuzele kontrolu nad cijelim Idlibom zauzevši distrikt Khan Shaykhun nastavljaju napredovanje dok vode sukobe u Hami.
Centralni dio okruga Tell Rifaat oslobođen je od terorista tokom operacije “Zora slobode” koju je pokrenula Sirijska nacionalna armija protiv terorističke organizacije PKK/YPG 1. decembra u ruralnim dijelovima Alepa.
PKK je separatistička teroristička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom višedecenijske terorističke kampanje protiv Turske, teroristi PKK-a ubili su najmanje 40.000 ljudi. Sirijski ogranak PKK-a je YPG.
Prošle srijede gomila se tiskala u citadeli u Alepu kako bi se uslikala s Abu Mohamed al-Jolanijem, vođom pobunjeničke ofanzive protiv vlade Bashara Assada. U vojnoj odjećči, gologlav, Jolani je tiho silazio stubama dvorca u drugom najvećem gradu u zemlji, koji su nedavno zauzele njegove snage u ofanzivi napredujući prema gradu Hami.
Video prikazuje zastavu sirijske revolucije – koja je trebala ujediniti cijelu naciju – i odsustvo islamističkih simbola. Taj je čin dio pažljivo proučene komunikacijske strategije kako bi se potvrdila njegova borba i distanciranje od svoje prošlosti kao osnivača militantnog ogranka al-Qaide u Siriji, poznatog kao Front al-Nusra.
Neposredno prije nastupa izdao je priopćenje za cijelu zemlju, pozivajući na poštivanje alavitske, kršćanske i kurdske manjine, u pokušaju da odagna strahove od ponavljanja najgorih epizoda ovog rata koji već trinaest godina razbija zemlju. “Radujemo se ujedinjenoj Siriji, gdje svi mogu živjeti dostojanstveno i sigurno”, kaže Jolani.
Jolani razmišlja o formiranju opozicione vlade dok njegove snage nastavljaju ofanzivu a Assad pregrupiše svoje snage uz podršku Rusije i Irana, javlja El Mundo.
Jolanijeve izjave u suprotnosti su s nastankom HTS-a, osnovanog 2017. godine, organizacije pune više ili manje ekstremističkih džihadističkih boraca, koji su se odvojili od ogranka Al Qaide u Siriji, a koja je i sama nastala nakon prekida s takozvanom Islamskom državom.
Jolanijev dosje donio mu je mjesto na popisu terorista za čije hvatanje Sjedinjene Države nude nagradu. Međutim, otkad je pokrenuo ofanzivu 27. novembra, poduzeo je ohrabrujuće korake: uspostavio je telefonsku liniju za javnost u Alepu za podnošenje pritužbi, poticao provladine snage da pobjegnu bez odmazde i sprječava pokušaje pljačke pobunjeničkih frakcija.
Ove akcije slijede obrazac vladine strukture koju je HTS uspostavio u Idlibu, gdje je nakon slamanja drugih džihadističkih i selefijskih frakcija u tom području postao najveća opoziciona snaga protiv Assada.
Jolani je stvorio Sirijsku vladu spasa, neku vrstu sigurnosne strukture koja pokušava pružiti osnovne javne usluge u gradu koji je dom za gotovo tri miliona raseljenih osoba. Institucija ima ministarstva koja nadziru zdravstvo, spolno odvojeno obrazovanje, kao i vojne akademije koje su profesionalizirale njezine snage.
Projekat nije lišen optužbi za kršenje ljudskih prava, progona kritičara i protesta protiv Jolanijevog autoriteta. “HTS je pokušao pokazati nivo pragmatizma potreban za natjecanje sa svojim tradicionalnijim suparnicima. Koristi se svojim starim argumentom da se bori protiv korupcije i uklanja podjele, ali u Jolanijevim očima, što je veća njegova kontrola, to je njegova pozicija sigurnija”, kaže Charles Lister, iz Instituta za Bliski istok u Washingtonu, analizirajući tu militantnu organizaciju.
Međutim, Jolani se zalagao za političku otvorenost u Idlibu mnogo prije trenutne ofanzive protiv Assada. Godine 2022. sastao se s kršćanskim manjinama a svoj projekat počeo objašnjavati stranim medijima, Jolani se u intervjuu američkoj javnoj televiziji PBS distancirao od islamističkog ekstremizma koji prijeti izvan sirijskih granica.
“Prvo i najvažnije, Idlib ne predstavlja prijetnju sigurnosti Europe i Sjedinjenih Država”, rekao je. No, nije se ogradio od metoda koje koriste ekstremističke oružane grupe, poput samoubilačkih napada. “Da, u nekim bitkama koristili smo šehide. Šta to znači? To je oružje. Nemamo avione koje bismo koristili u borbi protiv neprijatelja”, rekao je.
Jolani ne priznaje odgovornost za neka djela organizacija kojima je na čelu, poput ubistava alavitske manjine, iako ne poriče svoju prošlost kao aktiviste u tim grupama. Napad od 11. sptembra 2001. navodi kao čin koji je imao veliki utjecaj na njega kao mladića, kada je počeo kontaktirati s islamističkim skupinama u Damasku.
Rođen 1982. kao Ahmed Hussein al Shara u pan-arapskoj porodici, Jolani se radikalizirao kao tinejdžer prije nego što je na kraju raskinuo s porodicom i otputovao u Irak. Tamo se pridružio džihadističkoj grupi u Mosulu koja je obećala vjernost Abu Musacu al-Zarqawiju, vođi Al Qaide u Iraku. Ubrzo nakon toga zatvoren je i pušten 2010. godine, nekoliko mjeseci prije sirijske revolucije. Suočen s ustankom protiv Assada, Jolani je stvorio ogranak Al Qaide u Siriji i ubrzo nakon toga odvojio se od saveznika poput Islamske države, a potom i same Al Qaide, prije nego što je 2017. konsolidirao HTS s drugim frakcijama.
Nakon ovih podjela i rebrandinga, Jolani se pokušava prikazati kao pragmatičan vođa koji je svoje vrijeme u Al-Qaidi ostavio iza sebe. Obećava da je napustio globalni džihad i da se sada želi usredotočiti samo na svrgavanje Assadovog režima i uspostavu islamske vlade u Siriji.
Dio njegove strategije čišćenja imidža uključuje čak i promjenu izgleda, od turbana do podrezane kose i brade, zajedno s košuljama koje čine da izgleda daleko od međunarodnog imidža ekstremističkog borca.
Vrijeme će pokazati jesu li obećanja o civilnoj prelaznoj vladi stvarna ili se radi o još jednoj metastazi džihadizma koju je pretrpjela Sirija i koja se predstavlja novom slikom, kao što su to učinili talibani prije tri godine kada su se vratili u Afganistan.
Izvor: El Mundo/Stav