Ideja o razmjeni teritorija između Kosova i Srbije kao načinu za trajnu normalizaciju odnosa između ove dvije države ne samo da nije dobra, već može još više da nas udalji od normalizacije, kaže za Vijesti.ba analitičar i poznavalac odnosa u regiji Azem Vlasi.
Tu ideju, kako ističe, pominje predsjednik Kosova Hashim Thaci u različitim varijantama, ali više kako bi parirao Srbiji u njenim teritorijalnim pretenzijama prema Kosovu.
Svi drugi na političkoj sceni Kosova, potcrtava, protive se toj ideji.
“Jer, u suštini višedecenijskog političkog, a onda i oružanog sukoba prije dvadeset godina, nisu granica i sitna teritorijalna prekrajanja već mnogo dublje. U pitanju je opsesija Srbije Kosovom i kosovskim mitom. Ovo je maleni geografski prostor, pa nekoliko sela ili dvije varoši na jugu Srbije sa nekoliko desetina hiljada Albanaca da se pripoje Kosovu i isto toliko naselja na sjeveru Kosova sa sličnim brojem Srba da se pripoje Srbiji, to nije rješenje”, smatra Vlasi.
On ističe kako se veći broj kosovski Srba, koji živi u ostalim dijelovima Kosova južno od sjevernog dijela, takođe protivi ideji o podjeli jer to za njih stvara neizvjesnu situaciju.
“Promjena granica i teritorija je antievropska, antdemokratska, pa i anticivilizacijska ideja. U Evropi nema monoetničkih država. Stvar je u tome da ljudi gdjegod da žive, mogu normalno ostvariti svoja ljudska, demokratska i etnička prava. Zato ova ideja samo nas udaljava, a ne približava normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije”, pojašnjava Vlasi.
Prema njegovim riječima, niko na ovim prostorima nije zaboravio da smo prije četvrt stoljeća doživjeli toliko stradanja upravo zbog težnje za promjenama granica i za etnička razgraničenja i homogenizacije.
“Jugoslavije nema, a granice su one koje su novonastale države imale kao federalne jedinice. I Kosovo je nastalo kao država u granicama koje je onda imalo kao administrativne. Prema tome, nastavak razgovora između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa imaće većih izgleda za uspjeh bez ove ideje, dakle kada dvije države priznaju jedna drugu i sve međusobne problem rješavaju normalno vodeći se međusobnim interesima”, naglašava ovaj analitičar.
U razgovoru za Vijesti.ba, on je prokomentarisao i na izvjestan način suprotstavljene stavove predsjednika i premijera Kosova o pitanju promjene granica. Premijer Ramush Haradinaj upozorio je da su “granice Kosova nepovredive”, dok predsjednik je Hashim Thaci rekao da bi “mala korekcija granica” bila prihvatljiva za postizanje konačnog sporazuma s Beogradom.
“Između premijera i predsjednika Kosova bilo je na početku razlika po ovom pitanju. Haradinaj ima izrčit stav da se mora poštovati teritorijalni integritet i granice u kojima je Kosovo proglasilo nezavisnost, dakle ono što garantuje Ustav i priznalo nas je 115 država. Predsjednik Thaci ne insistira na tome, pa i sam to iznosi kao jednu od mogućih ideja. Sveo je to na ‘ideju o malim korekcijama’. A čim su ‘male’, znači nema ništa od toga”, mišljenja je Vlasi.
Prema riječima Vlasija, ideja o teritorijalnim i etničkim razgraničenjima potekla je iz vremena režima Slobodana Miloševića.
“Zbog toga je došlo do krvavih ratova i ogromnih stradanja. Zato, što dalje od te ideje. Utoliko prije što su na vlasti u Beogradu ljudi koji nisu dokazali otklon od politike Miloševića, samo što su se vremena i okolnosti bitno promjenile”, navodi Vlasi