Savjetnik zamjenika premijera i ministrice spoljnih poslova Kosova Ćerim Bajrami kazao je da je bošnjačka zajednica imala i ima zahtjeve za formiranje svojih općina u okviru Ustava i Zakona Kosova, i to dvije u Prizrenskom i jednu općinu u Pećkom regionu.
Bajrami je kazao da, iako su Bošnjaci po broju stanovnika treća nacionalna zajednica na Kosovu, vlasti na Kosovu nisu pozvali predstavnike Bošnjaka na sastanak koji je održan u Američkoj ambasadi u Prištini zbog eventualnog Sporazuma između Kosova i Srbije.
“Naša bošnjačka nacionalna zajednica, odnosno njeni politički predstavnici (niti jedan od tri zastupnika u Skupštini Kosova) nisu pozvani jučer na sastanak koji je organizirala Američka ambasada za razgovor o mogućem formiranju asocijacije opština sa srpskom većinom na Kosovu”, rekao je Bajrami.
Zabrinuti smo, dodao je, zbog našeg nekonsultiranja u vezi napora za postizanje Sporazuma između Kosova i Srbije, po osnovu njemačko-francuskog prijedloga koji podržavaju i SAD i EU.
“;Zabrinuti smo jer se nigdje ne govori o lošem položaju i kršenju osnovnih nacionalnih prava pripadnika bošnjačke zajednice u općinama na sjeveru Kosova. Između ostalog, oni tamo nisu sigurni i nemaju slobodu govora”, naglasio je Bajrami.
Veliki broj Bošnjaka je već iselio i iz naselja oko Rvatske blizu Leposavića, gdje ih je bio oko 1.400 poslije ulaska KFOR-a na Kosovo, 1999. godine. Slično je i u Bošnjačkoj mahali u Mitrovici i u druge dvije općine na sjeveru Kosova.
Također, više od dvije decenije Bošnjaci u tim općinama nemaju pravo na upotrebu bosanskog jezika u nastavi u školama za bošnjačku djecu, za razliku od bošnjačkih učenika u drugim dijelovima Kosova.
“Trebalo bi da se zna da su Bošnjaci bili i jesu – poslije Srba i Albanaca – treća zajednica po broju stanovnika u te četiri općine sjevernog dijela ove države, kao što su i treća nacionalna zajednica u cijeloj Republici Kosovo, poslije Albanaca i Srba”, podsjetio je Bajrami.
Očigledno je bilo i još uvijek jeste, dodao je, da su politikantske igre i pritisci izvan Kosova, pogotovo iz Srbije, oko (ne)formiranja ZSO, bili i jesu glavni izgovor političkim predstavnicima većinskog naroda za blokadu daljnje decentralizacije (bilo opće na cijelom Kosovu ili makar samo za jednu bošnjačku), općine Rečane sa okolnim naseljima Župe i Podgore koja, inače, ispunjava i više nego tražene zakonske uslove.
“Formiranje bošnjačke općine odlukom Vlade i Skupštine Kosova, ima jakog uporišta u Zakonu o granicama općina (po Planu Ahtisarija), bilo pojedinačno ili u grupi sa još dvije strane, s albanskom većinom, što je bilo više puta i obećavano”, rekao je on.
Naglasio je da zahtjev za decentralizaciju općine Rečane ima jaku potrebu oko preuzimanja odgovornosti bošnjačke nevećinske zajednice za dodatne mehanizme očuvanja svog nacionalnog identiteta, zaštitu životne sredine (jako ugrožene) u regijama Župe i Podgore kod Prizrena – a benefiti su veliki za sve građane Kosova, kao i za održivi razvoj i zapošljavanje – radi zaustavljanja iseljavanja.
“Zbog svega ovoga, i zbog naše konstruktivnosti, kao što smo i ranije tražili, neophodno je aktivno uključivanje i bošnjačkih legitimnih i relevantnih predstavnika u svim aktuelnim procesima pregovora koji se vode na Kosovu”, poručio je Bajrami.
Izvor: FENA