U istanbulskoj palati Mabeyn održan je trilateralni sastanak predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. U fokusu sastanka bilo je, kazao je Izetbegović u razgovoru za Faktor, definiranje trase autoputa od Sarajeva do Beograda.
Već uoči sastanka je najavljivano kako će pitanje izgradnje autoceste od Sarajeva do Beograda biti primarna tema današnjeg sastanka. Šta je u konačnici dogovoreno?
– Ovo je bio radni sastanak i na njemu su utvrđeni prijedlozi za model i principe projekta izgradnje saobraćajne komunikacije između Sarajeva i Beograda. Tokom razgovara o trasi ja sam, naravno, pratio ranije odluke Parlamenta BiH i prijedloge Ministarstva komunikacija i transporta BiH. I ovi prijedlozi koji su danas dogovoreni trebaju biti odobreni od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine. Novo u svemu je da smo od predsjednika Erdogana i Turske dobili podršku za obje trase koje su do sada bile u opticaju. Tako bi u Bosni i Hercegovini trebalo da se grade oba kraka, onaj koji vodi od Sarajeva preko Tuzle i Bijeljine, ali i krak koji bi preko Višegrada ulazio u Srbiju i dalje se spajao na Požegu u Srbiji. U suštini, sa ta dva kraka zatvorio bi se “krug” koji bi Sarajevo i Beograd spajao iz dva pravca. Ostalo je da se vidi šta će od toga biti autoceste, a šta brze ceste, a to će odrediti komercijalni element. Dakle, riječ je o zaista velikom projektu za koji imamo punu podršku države Turske i predsjednika Erdogana. Bilo bi izgrađeno novih 350 kilometara puta, što kroz Bosnu i Hercegovinu, što kroz Srbiju.
Na koji način će Turska učestvovati u realizaciji projekta?
– Turska bi u projektu učetvovala po modelu BOT. Njihove firme bi izgradile puteve, zatim ih eksploatisale kroz određeni period i na kraju vratile Bosni i Hercegovini. Dakle, Bosna i Hercegovina ne bi trošila vlastita sredstva, ne bi se zaduživala. Na projektu bi bile angažirane turske kompanije koje bi koristile domaću radnu snagu i domaće resurse. Uslijedit će analize i u narednih nekoliko mjeseci ćemo dobiti ponude turskih firmi. Ako nadležni organi u Bosni i Hercegovini prihvate ovaj projekat, sve bi trebalo biti potpisano na novom trilateralnom susretu ili prilikom zvanične posjete predsjednika Erdogana Sarajevu, koja je planirana za kraj juna.
Ovim prijedlogom jako je zadovoljan i Vučić, koji smatra da bi ovo mogao biti historijski projekat koji će doprinijeti razvoju cijele regije, ali i boljim odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije, kao i općenito boljim odnosima Bošnjaka i Srba.
Da li su definirani konkretniji koraci ka unapređenju ekonomske saradnje, prije svega između Bosne i Hercegovine i Turske?
– Danas smo bili fokusirani na dvije stvari: jedna je autoput i na to je utrošena većina vremena, a druga odnosi Bosne i Hercegovine i Srbije. Na ovim odnosima insistirao je Vučić, koji je zatražio našu pažnju da nam kaže kako se obavezuje da više nikada Bosna i Hercegovina neće imati problema sa Srbijom, da je Srbija prijatelj BiH i garant mira na Balkanu te da više nikada Bošnjaci neće imati problem sa Srbima. Nakon toga je kazao i da očekuje da Srbi nemaju problema u Bosni i Hercegovini, što je naravno stvar koja se podrazumijeva, jer ni do sada nikada nisu imali problema sa mnom niti sa onima koje ja predstavljam.
U bliskoj prošlosti ste u nekoliko navrata ponovili da se pitanja poput granice između BiH i Srbije ne mogu rješavati na sastancima ovakvog karaktera. S druge strane, Vučić je uoči sastanka istaknuo upravo pitanje granice. Da li je toj temi posvećena pažnja danas u Istanbulu?
– Nije razgovarano tome, niti o drugim unutrašnjim bosanskohercegovačkim političkim temama.
Ranije je najavljena mogućnost održavanja trilateralnog sastanka najviših zvaničnika BiH, Turske i Hrvatske, pa da li je bilo riječi i o tome?
– Trilaterala Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Turska dogovorena je za februar.