Da li je Ramzan Kadirov u potrazi za uticajem na Balkanu

0
244
blank
Foto: Mešihat IZuS

Izaslanici čečenskog lidera Ramzana Kadirova pokušavaju promovisati njegov imidž na Balkanu, ali rat u Ukrajini kvari sve planove.

Nedavna posjeta savjetnika Ramzana Kadirova Turka Daudova Beogradu ponovno je skrenuo pažnju na pokušaje lidera Čečenije da ojača svoje pozicije u balkanskoj regiji. Djelimično integriran u EU, Balkan, sa svojim brojnim muslimanskim zajednicama, često se smatra pogodnom odskočnom daskom za širenje utjecaja. Kadirovi izaslanici već godinama dolaze ovamo s poklonima i velikodušnim finansijskim obećanjima, piše Deutsche Welle.

Javnost najvjerojatnije ne bi ni saznala za zatvoreni sastanak Daudova sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem da sam Daudov nije objavio fotografiju na svom Instagram profilu na kojoj se srbijanski čelnik pojavljuje u tradicionalnom plaštu i sa šeširom u rukama.

“U ovo teško vrijeme, Rusija se zauzela za duhovne, tradicionalne i porodične vrijednosti, pokazujući Zapadu svoje odbacivanje tuđinske ideologije koja im se nameće”.

Stručnjaci u Beogradu s kojima je razgovarao DW objasnili su potrebu Vučićevih kontakata s Daudovim, smatrajući da se više radi o propagandi i ličnom PR-u. Kažu da Srbija i Čečenija nemaju značajnije ekonomske i političke veze te da predsjednik Vučić obično pozove ruskog veleposlanika da razgovaraju o ozbiljnim ili osjetljivim temama.

Nije jasno je li posjet Daudova povezan s krizom oko Kosova , koja je eskalirala posljednjih mjeseci, čije su vlasti 2008. godine proglasile neovisnost od Srbije. U tom kontekstu zanimljiva je Vučićeva izjava da Srbija ima informacije o posjetu Kosovu skupine Čečena i Čerkeza iz reda protivnika režima Kadirova. Njihova je zadaća navodno bila praćenje situacije na sjeveru Kosova naseljenom Srbima i regrutiranje potencijalnih vojnika za borbena djelovanja u Ukrajini.

blank
Foto: Twitter/Facebook/Turko Daudov

Blerim Vela, šef kabineta kosovskog predsjednika, odbacio je tvrdnju:

“Niti jedan Albanac s Kosova nije se pridružio ratu u Ukrajini. Ni Čečeni ni Čerkezi nisu planirali ubijati kosovske Srbe. Ova dezinformacija služi ruskom narativu.”

Zapažen događaj u srpsko-čečenskim odnosima bila je posjeta srpske sportske delegacije Čečeniji u januaru. Tada je objavljena namjera razvijanja saradnje na polju boksa, a Ramzan Kadirov je ovom prilikom nazvao Aleksandra Vučića i zahvalio mu na događajima održanim u Srbiji prošle godine u znak sjećanja na njegovog oca, prvog predsjednika Čečenije.

Prema riječima Kadirova, muslimani Srbije su od njega tražili da izgradi školu za hafize u Novom Pazaru, koji se smatra jednim od glavnih duhovnih muslimanskih centara na Balkanu. Objavljeno je da će škola i ulica u kojoj će se nalaziti dobiti ime Kadirova starijeg. Međutim, Islamska zajednica Srbije tvrdi da inicijativa za izgradnju škole nije došla od njih, već od izaslanstva Europskog muslimanskog foruma, malo poznate organizacije nastale prije nekoliko godina.

Predstavnici foruma prošlo su ljeto gotovo u cijelosti obišli Balkan, dijeleći izdašna financijska sredstva. Putovali su u Grčku, Rumuniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo , Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku. Među sagovornicima su bili i brojni poznati muslimanski političari u regionu. Rezultati sastanaka bili su povezani isključivo s ovjekovječenjem imena dvojice čečenskih čelnika – Akhmat i Ramzana Kadirova.

blank
Foto: Facebook/Mustafa Cerić

Kadirov je svojedobno stvorio skupinu balkanskih novinara koji su mu lojalni , ali čini se da je sve teže promovisati pozitivan imidž u pozadini njegovih radikalnih izjava i međunarodnih sankcija. U Bosni i Hercegovini, gdje muslimani čine polovinu stanovništva, gotovo svi projekti Kadirova su prekinuti nakon početka rata u Ukrajini. Gosti iz Europskog muslimanskog foruma obećali su prošle godine popraviti jednu od ulica u gradu Zavidovići sa 500.000 eura, te su odmah predstavili tablu s imenom Kadirova starijeg. Na istom mjestu, ali u čast Ramzana Kadirova, predložena je izgradnja mosta novcem iz Čečenije.

Gradonačelnik Zavidovića čak je pozvao Kadirova u posjetu, nazvavši ga “našim predsjednikom”. No nedavno je Mujanović rekao da je forum propustio dogovoreni rok za finansiranje projekta vrijednog gotovo milion eura. A prošlogodišnji potpisani protokol nazvao je nevažećim.

“U ljudskom i moralnom smislu podržavam ukrajinski narod, tako da više nema saradnje”, rekao je Mujanović.

Prije godinu dana objavljeni su i planovi da se tri bosanskohercegovačka grada; Sarajevo, Zavidoviči i Goražde – pobratime Grozni, Šali i Gudermes. No, sudeći prema službenim izjavama, ništa se dalje po tom pitanju ne poduzima. Čini se da je uplitanje čečenskih sigurnosnih dužnosnika u rat u Ukrajini također ostavilo razočaranim bivšeg reisa Mustafu Cerića koji je prisustvovao njegovoj inauguraciji prošlog oktorbara.

Neki stručnjaci smatraju da je korištenje sposobnosti predsjednika Čečenije sastavni dio propagande Kremlja, a cilj joj je povećanje utjecaja Rusije. No, na Balkanu se od Kadirova sada, čini se, ne očekuju previše. Kako je u razgovoru za DW objasnio historičar Husnija Kamberović, čečenski lider nema značajan utjecaj na muslimane u regiji, a njegovi kontakti ovdje su neučinkoviti, dodavši da je i sam Cerić marginalna figura u BiH.

“Kadirov nema na šta računati ni politički ni vjerski. Ako Moskva zaista planira pridobiti podršku muslimana preko čečenskog vođe, onda je to pogrešna procjena. Na simpatije prema Rusiji može utjecati samo promjena kursa Kremlja u regiji”, smatra Kamberović

Ruska politika na Balkanu često se opisuje kao prosrpska, a mnogi je povezuju s nebrigom za interese muslimanskih zajednica. Primjerice, Moskva je 2015. godine u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala nacrt rezolucije kojom se osuđuje genocid u Srebrenici 1995. godine.