U Novom Pazaru je održan skup “Bošnjaci u društveno-političkim procesima od 1991. godine do danas” gdje su se čule riječi sjećanja na teško proživljena vremena kao i stručni komentari o položaju Bošnjaka u regionu.
Potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Fuad Baćićanin podvukao je da na skupu nije bilo govora mržnje, ali je osnovni zaključak da su Bošnjaci Sandžaka prošli kroz period terora.
“Na izvršenju ovih zločina posebno se isticao režim Slobodana Miloševića i baš u to vrijeme je osnovano Bošnjačko nacionalno vijeće Sandžaka, sa osnovnim ciljem zaštite Bošnjaka, rješavanja statusa Bošnjaka i Sandžaka, te očuvanja mira. U vreme ratova i represije Miloševićevog režima, BNV je svojom mudrom politikom uspelo da sačuva naš narod, ali i međunacionalne odnose”, poručio je Baćićanin.
Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković upozorila je na diskrepanciju između zakonskih prava manjina i njihovog sprovođenja u praksi.
“Imamo situaciju u kojoj postoje mehanizmi za zaštitu prava nacionalnih manjina, u saglasnosti sa najvišim međunarodnim standardima, a Bošnjacima se istovremeno na dnevnom nivou osporavaju bazične stvari, poput prava na jezik ili korišćenja termina Bošnjaci ili Sandžak. To mene, kao pripadnicu većinskog naroda, zabrinjava”, rekla je ona.
Ona je skrenula pažnju i na obaveze Srbije prema poglavlju 23 procesa pristupanja EU, koje podrazumijevaju suočavanje sa prošlošću i procesuiranje zločina, što po njenom mišljenju nije urađeno u dovoljnoj mjeri, prenosi radio Sto plus.
“Najveći dio odgovornosti snose institucije Srbije, politička, intelektualna i kulturna elita, a jedan dio odgovornosti je i na političkom organizovanju manjinskih zajednica. Imamo situaciju da o dešavanjima devedesetih govori civilno društvo, a sa druge strane bošnjački predstavnici u parlamentu i drugim državnim institucijama ne govore o tome u javnom prostoru”, poručila je ona.
Na zajedničko djelovanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća i Bošnjačkog vijeća Crne Gore ukazao je Admir Abrović, član Izvršnog odbora ovog drugog. On je izrazio potrebu za redovnim naučnim skupovima koji bi okupljali stručnjake i omogućili učenje iz prošlosti.
“Trebalo bi da se i u narodnom periodu okupljamo na naučnim skupovima, da ljudi od struke i nauke iznose mišljenja i zapažanja, da prošlost bude nauk budućim generacijama da se ne ponavljaju iste greške i da istorija bude učiteljica života, a da sve ovo bude temelj zajedničke izgradnje mira i napretka među narodima regiona”, rekao je Adrović.
Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovečnosti sa Univerziteta u Sarajevu, istakao je značaj obraćanja budućnosti.
“Moramo biti svesni kako je sistem devedestih rezultirao i proizveo mržnju, zločine i genocid nad Bošnjacima, tako i danas drugačijim metodama im se osporavaju osnovni identitetski markeri. Nadu za opstanak vidim u tome da na scenu u Sandžaku i regionu stupi mlada generacija koja nema ideoloških barijera i koja je rasla u drugom sistemu”, zaključio je Džananović.
Skup je okupio oko 30 naučnika, profesora i analitičara iz tri države bivše Jugoslavije i održan je u sklopu proslave Dana bošnjačke nacionalne zastave.
Izvor: Radiostoplus.com