Crnu Goru je proteklih dana preplavio talas nasilja usmjeren protiv turskog stanovništva. Ovakva erupcija nasilja je za mnoge pokazatelj puno dubljih društvenih i političkih problema Crne Gore, a sporna je i reakcija vlasti koja je pokazala spremnost za povlađivanje najekstremnijim elementima.
Podgoricu su na prvi pogled iznenada potresli neredi čija osnova je bila etnička mržnja. Povod je bio događaj od 25. oktobra kada je nožem ranjen muškarac. Zbog ovog djela su uhapšene dvije osobe, a sve ovo je pokrenulo lavinu mržnje koja ne priliči državi koja se često ponosi svojom multikulturalnošću.
Nakon ovog krivičnog djela pojavila se informacija kako je žrtva bio stanovnik Podgorice, a izvršitelji državljani Turske i Azerbejdžana. Motiv napada nije poznat.
Situacija je nakon ovog eskalirala. Desetine stanovnika Podgorice su izašle na ulice, a u stilu ponavljanja nekih od historijskih primjera “noći” u kojima se obračunava s drugim etničkim grupama meta su bili automobili s turskim registracijskim oznakama, zapaljena je i najmanje jedna ugostiteljska radnja u turskom vlasništvu, prenosi Klix.ba.
Dekoru etničke mržnje doprinijeli su uzvici “Ubij Turčina”, što je dalo svemu još zlokobniji karakter. Također, grupe mladića su marširale kroz dijelove grada s turskim radnjama uzvikujući “Turci napolje”.
Čine se ni da vlasti Crne Gore nisu bile sposobne na odgovarajući način da se nose s eksplozijom ove vrste mržnje. Zapravo potezi koje su vlasti povukli su na određeni način doprinijeli stvaranju stigme nad 13.000 Turaka koji žive u Crnoj Gori.
Dok je trajalo nasilje nad imovinom ljudi koji nemaju veze s krivičnim djelom koje se desilo, policija Crne Gore je promptno privela 45 turskih državljana, a premijer Milojko Spajić je najavio da će privremeno suspendovati bezvizni režim s Turskom.
S druge strane, predsjednik Jakov Milatović je pozvao na smirenost i suzdržanost i poručio da “Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici niti stigmatizaciji cijelog naroda. Naša obaveza je da zaštitimo sigurnost ljudi i javni red, ali i društvenu koheziju. Svi javni akteri moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije; policija i tužilaštvo dužni su odlučno suzbijati govor mržnje i svaki vid prijetnji”.
Sa svoje strane policija je privela nekoliko osoba koje su učestvovale u napadima usmjerenim na Turke.
Povici “Ubij Turčina” i masivno nasilje svojevrsnih “narodnih milicija” je pokazatelj da u crnogorskom društvu i dalje postoje jaki ksenofobni elementi koji još uvijek nisu izašli iz mentaliteta 18. stoljeća kada je nastajao “Gorski vijenac”. Reakcija vlade je pokazala da je spremna za malo političke koristi povlačiti populističke poteze koje iznude najekstremniji elementi društva.
Ono što bi trebalo zabrinuti građane Crne Gore jeste to da li će sada takvi ekstremni elementi postati svjesni svoje snage i koji će potez sljedeći povući vlada nakon eventualno nekog novog nasilja.
Kako se situacija u Crnoj Gori teško može posmatrati bez da se pogleda i na Srbiju, koja u suštini kontroliše dio vlade kroz “srpske” političke stranke, dio javnosti je napravio poveznicu između poteza Crne Gore s nedavnim kolapsom u odnosima između Turske i Srbije.
Nakon manje od 2️⃣0️⃣ dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG? pic.twitter.com/gmIwTFJuFc
— Rifat Fejzic (@RifatFejzic) October 26, 2025
Reis Islamske Zajednice Crne Gore Rifat Fejzić je na Twitteru upitao “Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko Crne Gore?”
Odgovor na ovo pitanje je teško definitivno dati, ali činjenica je da ova eskalacija najmanje doprinosi Crnoj Gori i da društvo ima još dug put do toga da postane istinski multikulturalno, ali i da se ne savija pod populističkim vjetrovima.