U Srbiji su za 13. novembar raspisani izbori za nacionalne savjete nacionalnih manjina. Posebno zanimljiva izborna utrka vodi se u Sandžaku, gdje će se na biralištima izmjeriti pet listi za novi saziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Stav u ovoj kampanji donosi razgovore s najznačajnijim akterima ovih izbora, pružajući im prostor da iznesu svoja viđenja, ideje, programe i ciljeve.
Razgovarao: Almir Mehonić
Nakon Huseina Memića, Stav predstavljanje aktera na izborima za BNV nastavlja s nosiocem Bošnjačke liste.
Esad Džudžo više od tri decenije prisutan je u društveno-političkom životu Sandžaka, tačnije od samog osnivanja političko nacionalnog pokreta u Sandžaku. Obavljao je najznačajnije funkcije od narodnog poslanika, potpredsjednika Skupštine Srbije, do predsjednika Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Njegov rad, čini se, upravo je najplodonosniji bio unutar BNV-a, u kojem je vodio mnoge procese koji su rezultirali ostvarivanjem nekih važnih identitarnih prava sandžačkih Bošnjaka unutar pravnog sistema Srbije. Ipak, njegova politička karijera obilježena je i po razlazu sa Sulejmanom Ugljaninom, čiji je bio dugogodišnji saradnik. Zbog toga na ovim izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće prvi put izlazi samostalno sa svojom Bošnjačkom listom.
Novinar Stava je sa Džudžom razgovarao o Bošnjačkom nacionalnom vijeću, njegovoj ulozi, planovima i razvoju u narednom četverogodišnjem mandatu.
STAV: Kako ocjenjujete prošli četverogodišnji mandat BNV-a?
DŽUDŽO: Podsjetit ću vas da sam ostavku na mjesto predsjednika BNV dao zbog nemogućnosti da provedem program, za koji smo dobili povjerenje birača i da je, nakon toga, uslijedila moja smjena glasovima vijećnika liste Samoopredjeljenje i liste Vakat je. Od te 2019. godine zaustavljen je proces ostvarivanja prava i sloboda pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice. Taj saziv bavio se samim sobom, povremeno slikanje, čestitke i naravno blagajna. Ja mislim da niže ne može. Raduje najava većine aktera s relaksiranom retorikom i spremnošću za kompromisom i dogovorom.
STAV: Koji su, po Vama, prioriteti u radu BNV-a u naredne četiri godine?
DŽUDŽO: Odvojit ću iz svake oblasti bitne prioritete: usklađivanje naziva ulica, trgova, obrazovnih i kulturnih ustanova, s čime se stalo od 24. juna 2019. godine. Drugo, realizacija već gotovog elaborata o otvaranju departmana Bosnistike na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru. Treće, formiranja redakcije na bosanskom jeziku na Javnom servisu Radio televizije Srbije, za šta postoji gotov projekat. Četvrto, zaštita kulturnog nasljeđa, a prije svega obnova Gazi Isa-begove džamije u Novom Pazaru.
STAV: Postoje li neki konkretni projekti koje smatrate da je bitno provesti u narednom mandatu?
DŽUDŽO: Za obnovu Prijepoljske musale postoje projekat i adekvatna arheološka istraživanja. Zatim, pod hitno treba vratiti dostojanstvo nastavi na bosanskom jeziku u Sandžaku, koja je za četiri godine pala gotovo za 15 posto učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Inicirat ćemo izgradnju “Bošnjačke kuće”, u kojoj će biti smještene sve bošnjačke ustanove, nadalje osnaživanje biblioteke “Vehbija Hodžić” u okviru Centra za bošnjačke studije za otkup svih publikacija izdatih od bošnjačkih i drugih autora, a koje su tematski vezane za Sandžak i koje će biti dobra baza za istraživače i mlade bošnjačke kadrove u njihovoj akademskoj karijeri i napredovanju. Formirat ćemo redakciju za pisanje Historije Sandžaka, koja nam nedostaje. Također, formirat ćemo Institut za zaštitu sandžačke sevdalinke i njenu nominaciju na nacionalnoj listi nematerijalnog kulturnog nasljeđa a potom i za UNESCO listu. Zatim, obnovit ćemo instituciju “Bošnjačke otvorene škole” i kampa za usavršavanje znanja studenata i drugih iz oblasti bosanskoga jezika, bošnjačke književnosti, historije i kulture. Formirat ćemo “Bošnjačku medijsku produkciju” za snimanje dokumentarnih filmova, za šta postoji već dobra građa u Arhivu Centra za bošnjačke studije s više od 850 jedinstvenih video i audio zapisa iz savremene bošnjačke historije i događaja iz bošnjačke kulture.
STAV: Da li BNV treba biti depolitizirano, odnosno da li nosioci najviših funkcija u BNV ne bi trebali biti ujedno i najviši funkcioneri stranaka?
DŽUDŽO: Svakako, primjer za to je i Bošnjačka lista, koja već sada pruža ruku saradnje svima koji žele da rade na realizaciji projekata od interesa za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji. Učinit ćemo što god možemo da okupimo sve nezavisne intelektualce, pripadnike akademske zajednice i nevladinog sektora i tako istjeramo politikante iz ove ozbiljne priče.
STAV: Na kom su stepenu ljudska i manjinska prava Bošnjaka u Srbiji?
DŽUDŽO: Ako gledamo evropske standarde, pa i domaće zakonodavstvo, mi smo daleko od zadovoljavajućeg statusa, bez obzira na to što su učinjeni ozbiljni i duboki koraci u tom smjeru. Radili smo na obnovi i uspostavljanju standarda bošnjačkog sistema vrijednosti. Vratili smo Bošnjake u statističke klasifikacije nacionalnosti i maternjih jezika, ozakonili grb, zastavu i himnu sandžačkih Bošnjaka, ustanovili blagdane i nagrade, održali prvi Javni čas bosanskoga jezika nakon stotinu godina od njegove zvanične zabrane i na koncu uveli cjelokupnu nastavu na bosanskom jeziku, potpuno ravnopravni model s nastavom na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom, albanskom, rusinskom i bugarskom jeziku. Ostaje da se uradi još mnogo toga o čemu sam već govorio i zbog čega moramo ulagati u podizanje kapaciteta, pogotovu u mlade kadrove.
STAV: Ko bi trebao činiti većinu u novom sazivu BNV-a? Odnosno, postoji li neka lista s kojom ne bi pravili koaliciju?
DŽUDŽO: Većinu će činiti liste koje osvoje najviše povjerenja bošnjačkog naroda. Bošnjačka lista bit će protiv koaliranja s onim koji ne odustaju da budu remetilački faktor u stvaranju neophodnog konsenzusa, kao i onih koji zloupotrebljavaju vjeru i vjerska osjećanja za stvaranje političkih i društvenih podjela u Sandžaku.
STAV: Kako biste unaprijedili saradnju s matičnom Bosnom i Hercegovinom i njenim institucijama?
DŽUDŽO: Neophodno je jačanje Koordinacije bošnjačkih vijeća, koja je odjednom nestala, moramo napraviti mrežu zajedničkih institucija matične države i bošnjačkih institucija u domovinskim zemljama s ciljem stvaranja svebošnjačkog nacionalnog programa, koji podrazumijeva jačanje suvereniteta Bosne i Hercegovine, regionalne samouprave Sandžaka po iskustvu najviših evropskih standarda, kao i osnaživanje položaja bošnjačke zajednice u zemljama regiona i povezivanje s bošnjačkom dijasporom, koja jeste veliki i do sada neiskorišteni kapacitet.
Izvor: Stav.ba