Pitanje studijskog programa bosanskog jezika i književnosti na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru (DUNP) ponovo je u fokusu javnosti nakon tvrdnji o postepenom ukidanju nastavnih sadržaja iz ovih oblasti.
Prema navodima medija i izjavama stručnjaka, proces marginalizacije bosanskog jezika i bošnjačke književnosti na DUNP-u odvija se u nekoliko faza.
Prvo je došlo do uklanjanje bosanskog jezika iz naslova studijskog programa, koji je ranije nosio naziv “Srpski i bosanski jezik i književnost”. Zatim slijedi izbacivanje bosanskog jezika iz naslova predmeta, pri čemu je bošnjačka književnost ostala prisutna u sadržaju predmeta. Na kraju su se desile najnovije izmjene u materijalu za akreditaciju studijskog programa, koje navodno uključuju dalje smanjivanje sadržaja vezanih za bosanski jezik i bošnjačku književnost.
Esad Džudžo, jedan od ključnih zagovornika uvođenja nastave na bosanskom jeziku u sandžačkim obrazovnim institucijama, tvrdi da je studijski program bosanskog jezika i književnosti sa elementima Bosnistike trebao početi sa radom u školskoj 2019/2020. godini. Međutim, prema njegovim riječima, proces je zaustavljen 24. juna 2019. godine.
“Sve je bilo dogovoreno, 7. februara 2019.godine u Ministarstvu prosvjete, kojom prilikom je predat Elaborat o akreditaciji studijskog programa – Bosanski jezik i književnost sa elementima Bosnistike. Nastava je trebala da počne 1. oktobra te školske 2019/2020.godine. O predhistoriji ove priče od 2006.godine nekom drugom prilikom. Jedno znam da je neko nakon 24. juna te godine stopirao čitavu stvar”, kaže Džudžo.
Džudžo je na društvenim mrežama podijelio fotografiju sa sastanka u Ministarstvu prosvjete od 7. februara 2019. godine, na kojem je predat Elaborat o akreditaciji studijskog programa. Na sastanku su, pored Džudža, koji je bio predsjednik BNV, bili i rektor DUNP-a Miladin Kostić, koautori Elaborata Sait Kačapor i Sead Šemsović, kao i tadašnji ministar prosvjete Mladen Šarčević i drugi zvaničnici.
Ova situacija izaziva zabrinutost za dalju sudbinu obrazovanja na bosanskom jeziku i otvara pitanja o statusu bosanskog jezika i bošnjačke književnosti u visokom obrazovanju u Sandžaku. Očekuje se da će ovo pitanje izazvati dalje diskusije i potencijalne reakcije akademske zajednice i predstavnika bošnjačke zajednice.
Izvor: Sandzacke.rs