O trenutnoj političkoj situaciji u Sandžaku, posebno nakon gubitka vlasti SDA Sandžaka u Tutinu, razgovarali smo sa Esadom Džudžom, nekadašnjim funkcionerom te stranke, dugodišnjim predsjednikom BNV i aktuelnim predsjednikom Bošnjačkog demokratskog saveza Sandžaka.
Džudžo je dugi niz godina bio aktivist za prava i slobode sandžačkih Bošnjaka. Obnašao je različite funkcije, uključujući predsjednika Izvršnog odbora općine Tutin i saveznog i republičkog poslanika, te predsjednika BNV. Bio je kolovođa svih borbi za identitet Bošnjaka u Sandžaku.
Ogranak SDA Sandžaka u Tutinu je Džudža, osnivača i člana Glavnog odbora ove političke partije, krajem decembra 2019. godine ekspresno isključio iz članstva stranke. Džudžo je tada u izjavi za medije ocijenio da je SDA Sandžaka “u posljednje dvije godine izgubila kompas i nalazi se u ćorsokaku iz kojeg ne vidi izlaz”.
SANDŽAČKE: U svom obraćanju na društvenim mrežama nakon političkog obrta u Tutinu istakli ste dilemu oko budućnosti SDA Sandžaka. Šta biste mogli reći o trenutnom političkom pravcu te stranke i kako gledate na situaciju u Tutinu nakon gubitka vlasti SDA?
DŽUDŽO: To je za mene osobno težak trenutak, s obzirom na činjenicu da sam u toj stranci bio od njenog osnivanja. Tutin je skoro tri decenije bio bastion SDA Sandžaka i glavna simbolika nekadašnjeg nacionalnog pokreta. Posljednjih godina ne prepoznajem političku ideju na kojoj je nastala SDA Sandžaka prije trideset godina, za koju sam se borio ja i hiljade drugih Bošnjaka koji su u njoj vidjeli svebošnjački nacionalni pokret.
No, postavljam ključna pitanja o budućnosti SDA Sandžaka. Pitam se hoće li prevladati “mehka struja SDA” odnosno SDP Rasima Ljajića, i tražim odgovor na pitanje ko je kriv. Isključivo Ugljanin ili svi mi zajedno? Ili je, sve tako i trebalo da se dogodi u Bosni i u Sandžaku. Ovo su teška pitanja koja muče mnoge, a ja lično nemam odgovore na njih.
SANDŽAČKE: Sugerirate li da je rušenje SDA u Tutinu možda posljednja prilika za povratak izvornim principima?
DŽUDŽO: Da, možda je to posljednja šansa za SDA da se vrati izvornim principima na kojima je nastala ili da zauvijek nestane u Sandžaku. No, o tome će odlučiti vrijeme.
SANDŽAČKE: Govorili ste i o pokušajima rušenja SDA u Bosni i Hercegovini i rušenja rezultata, kako ste kazali, “veličanstvenog trećeg bošnjačkog preporoda”?
DŽUDŽO: SDA je nastala kao treći preporod bošnjačkog naroda u 20. stoljeću, vratila nas je na političku scenu Evrope i svijeta. Srpsko-hrvatska agresija na Bosnu ‘92. i pokušaj genocida su dodatno ojačali taj povratak, posebno s Armijom Republike Bosne i Hercegovine. Simbol tog trećeg preporodnog kruga bio je i ostao Alija Izetbegović. No, danas, preko Alijinog sina, Bakira Izetbegovića, hoću da vjerujem ni krivog ni dužnog, pokušavaju srušiti rezultate tog preporoda i vratiti nas unazad najmanje stotinu godina.
SANDŽAČKE: Istakli ste da ne bježite od sopstvene odgovornosti. Šta možete reći o vašem osobnom doprinosu procesu obnove bošnjačkog identiteta u Sandžaku?
DŽUDŽO: Svoj osobni doprinos dao sam, prije svega, rukovodeći procesima obnove i uspostavljanja bošnjačkog sistema vrijednosti u Sandžaku. Od ozakonjenja bosanskoga jezika, grba i zastave, nacionalnih nagrada i manifestacija, Himne, pa do uspostavljanja modela cjelokupne nastave na bosanskom jeziku, kao krune mog djelovanja. Danas, mirne savjesti, ne bježeći i dalje od lične odgovornosti, provodim vrijeme u Centru za bošnjačke studije u Tutinu i pripremam za štampu 60. broj časopisa “Bošnjačka riječ”.
SANDŽAČKE: Zahvaljujemo vam na razgovoru gospodine Džudžo.
DŽUDŽO: Hvala vama na prilici da podijelim svoje mišljenje i stavove o trenutnom stanju u Sandžaku.