Autor: Gradimir Gojer
Historičara Šerba Rastodera ranije sam poznavao preko literature, a posljednje tri godine viđamo se raznim povodima i na raznim mjestima negdanje nam zajedničke domovine.
Nisam ni slutio da će ovaj prilježni, iznimno priznati znanstvenik učiniti ogromne napore da se prostori slobode, kada je u pitanju dramska književnost i pozorište, toliko prošire da postaju korespondentni europskim tradicijama, i to onim ponajboljim, kada je u pitanju sloboda stvaralaštva i izražavanja uopšte.
Naime, u slučaju Vušurovićeve drame Deportacija ovaj je naučnik učinio tako poštene napore da se drama o deportaciji i stradanju Bošnjaka nađe na pozornicama Crne Gore, gdje joj je i mjesto, a gdje je iz središnjih teatarskih kuća grubo izopćena da jednostavno kao reditelj i adapter Vušurovićevog odličnog teksta imam potrebu ispisati laudu u čast ovoga nadasve čestitog i hrabrog naučnika.
Čak i onda kada je izgledalo da će predstava Deportacija prije biti odigrana u Beogradu i u Zagrebu nego na nekoj crnogorskoj pozornici, kada smo svi okupljeni oko ovog projekta Kulturnog centra iz Novog Pazara bili demoralizirani, akademik Rastoder nije se nikako mirio sa sužavanjima prostora slobodne misli.
Direktno zaslužan za crnogorsku premijeru u Plavu, a prethodno grubo spriječen u Baru da temeljem ove predstave oko nje napravi spektakularno multimedijsko događanje Umjetnošću protiv zločina, akademik Rastoder i dalje svoj slobodarski angažman veže za dalje predstave Deportacije – za koju je autor motive našao u nedavnim historijskim događajima.
Akademik Rastoder ostaje neumoran, nepokolebljivi i nepotkupljivi borac za pravdu i istinu, kao i na listinama svojih knjiga.