Na osnovu posljednjih ispitivanja više od polovine stanovnika Novog Pazara živi srednje i podnošljivo, dok skoro polovina ispitanika vjeruje da se u ovom gradu živi isto kao u drugim opštinama u Srbiji, saznaje radio Sto plus.
U istraživanju je učestvovalo 400 punoletnih građana, od kojih je 60 odsto njih navelo da oni i njihova porodica žive srednje i podnošljivo, 25 odsto kaže da živi teško podnošljivo i nepodnošljivo, dok je 15 odsto onih koji žive dobro.
Polovina Novopazaraca smatra da se u njihovom gradu živi isto kao u ostatku zemlje, dok četvrtina vjeruje da je u drugim opštinama bolje, odnosno lošije.
Podsjećamo da je prosječna zarada bez poreza i doprinosa u Novom Pazaru u decembru prošle godine iznosila 36.974 dinara, što je za više od 17.000 dinara manje u odnosu na prosječnu zaradu u Srbiji.
Prema ovom istraživanju oni su najnezadovoljniji stanjem u saobraćaju (75 odsto), čistoćom u gradu (55 odsto) i bezbednošću (53 odsto).
Najveći broj građana Novog Pazara se oseća potpuno i uglavnom bezbjedno (57 odsto), dok je broj onih koji se osjećaju potpuno nebezbjedno porastao u posljednjih sedam godina sa tri na devet odsto.
Kao najveći razlog svoje nebezbjednosti ispitanici su naveli lošu infrastrukturu (32 odsto), kriminal (31 odsto), narkomaniju (17 odsto) i pse lutalice (14 odsto).
Upoređujući ove podatke sa ispitivanjem od pre četiri godine, broj građana koji se osećaju nebezbjedno zbog loše infrastrukture je značajno porastao, dok je opao broj onih koji kriminal navode kao razlog svoje nesigurnosti.
Novopazarci smatraju da laka industrija (tekstilna, prehrambena, industrija nameštaja, obuće) treba da bude osnov budućeg ekonomskog razvoja grada, dok su trgovina i poljoprivreda na drugom, odnosno trećem mestu.
Većina ispitanika (43 odsto) smatra da lokalna samouprava može mnogo više da učini u oblasti obezbeđivanja početnog kapitala da bi podstakla razvoj privatnog preduzetništva, što je za oko 10 odsto manje nego pre četiri godine, dok 36 odsto njih veruje da čini onoliko koliko može u oblasti informisanja i edukacije ljudi za pokretanje biznisa.
Ovo je treće istraživanje, koje su u oktobru i novembru prošle godine radili CESID i Razvojni program Evropski PROGRES, a prva dva su rađena 2010. i 2013 godine.