IZBORI 2024. GODINE: Ima li mjesta za novog igrača na političkoj sceni?

0
579
blank
Ilustracija: Sandzacke.rs

Lokalni izbori biće održani za godinu dana, stranke već polako počinju pripreme za još jedno odmjeravanje snaga, a mi smo dobre poznavaoce političke scene Novog Pazara pitali da li u toj trci vide novog takmaca i kakve bi njegove šanse bile.

Posljednja tri izborna ciklusa u Novom Pazaru, od 2012. godine, politička borba svela se na okršaje tri najveće bošnjačke stranke, Sandžačke demokratske partije (SDP), Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka i Stranke pravde i pomirenja (SPP), ranije BDZ(S), iz kojih je partija Rasima Ljajića izlazila kao pobjednik, prenosi Radiostoplus.com.

Dio izbornog kolača, po pravilu, pripadao je i koaliciji predvođenoj Srpskom naprednom strankom (SNS), a predstavnike u lokalnom parlamentu imala je i Sandžačka narodna partija (SNP).

Na prošlim izborima je koalicija, čiji je stožer bila SDP, ostvarila najbolji rezultat osvojivši 21 mandat. Sa 11 odbornika SPP je od SDA Sandžaka (devet mandata) preuzela drugo mjesto i epitet najvećeg rivala SDP, a u lokalni parlament ušla je i četvrta lista, koalicija na čelu sa naprednjacima i Socijalističkom partijom Srbije, kojoj je pripalo šest mandata.

Učestvovanje samo četiri izborne liste, ubjedljivo najmanje u posljednja tri ciklusa (2012. – 9, 2016. – 10), pokazalo je da se politička scena Novog Pazara iskristalisala i podijelila na pet kolona, na one koji glasaju za jednu od te četiri opcije i one kojih ima najviše, koji na izbore ne izlaze.

Urednica portala Freemedia.rs Amela Bajrović smatra da je u ovom trenutku teško procijeniti da li će se na sljedećim lokalnim izborima u Novom Pazaru pojaviti nova lista, ali vjeruje da smo kao društvo zreli za neku građansku opciju.

Ona vjeruje da bi uz aktivnu kampanju takva lista mogla da osvoji nekoliko odborničkih mesta, što bi za građane, ali i demokratski sistem bilo od velike važnosti.

“Takva lista bi u startu mogla da računa na brojne stranački neopredijeljene građane, ali i one koji su se posljednjih godina razočarali u djelovanje svojih stranaka. Zapravo, njihov najveći uspjeh bi bio da probude i dobiju povjerenje skoro polovine građana sa pravom glasa koji godinama unazad uopšte ne izlaze na izbore”, kaže Bajrovićeva.

Ona, kao primjer da je nešto tako moguće, navodi pokret “Ne davimo Beograd”, koji je za četiri godine prerastao u stranku “Zeleno-levi front” koja ima poslanike u Skupštini Srbije.

“Oni se zalažu za čist vazduh, čiste rijeke, javni prevoz, uopšte teme koje se tiču života običnih građana, koje su aktuelne i u Novom Pazaru posljednjih godina. Prosto se oformila grupa svjesnih građana koja na različite načine, kroz društvene mreže, akcije i proteste, ukazuje na te probleme, te mi se čini da bi njihovo djelovanje kroz zvanične institucije, a prije svih kroz lokalni parlament, moglo da doprinese nekim promjenama u ovdašnjem društvu”, rekla je Bajrovićeva.

Bivši novinar, a sada profesor sociologije Armin Šaljić ocjenjuje da je evidentno da se Novopazarci plaše “političkih novina” i da su lojalni “starim liderima” koji opstaju, ma šta govorili ili radili.

“Ipak, postoji vjerovatnoća za pojavu nove partije koja bi ostvarila minimalni uspjeh, a koja bi imala precizne i nedvosmislene odgovore za izazove na lokalu. Prije svega, biračima bi svakako prijala nova transparentna rješenja za ekologiju, zaštitu kolektivnog zdravlja, rješenja problema sve prisutnijeg nasilja u javnom prostoru, ali sigurno bi bilo atraktivno novo viđenje starih tema kao što su prava manjina, položaj Bošnjaka i slično”, navodi Šaljić.

On dodaje da “neke partije na istim temama i floskulama opstaju decenijama”, te da od političke pismenosti građana zavisi da li su populističke fotografije, selfiji sa stranim liderima i njihov vjerski život važniji od rješavanja gorućih problema.

“Vjerujem da bi građane obradovao neko ko će da donese sigurnost od nasilja i netrpeljivosti. Problemi u Priboju pokazuju da se nasilje ponavlja i da peglanje nacionalističih ispada ne dovodi do rešenja. Neko ko bi pokazao novu politiku zapošljavanja, ko bi otvoreno govorio o greškama sistema i zaustavio nepotizam, imao bi sigurno podršku dovoljnu za ulazak i učešće u lokalnom parlamentu, ali to ne znači i veliki uspeh”, zaključio je.

Pravnik i akter brojnih političkih kampanja Džengis Buljukbaš smatra da pojavljivanje nove političke opcije u ovom gradu ne bi bilo neobično, ali da je to izuzetno skup i ozbiljan posao.

“Građani Pazara će pre da ne glasaju, nego da daju svoj glas nekoj novoj stranci. Najbolju priliku da prerastu u političku stranku imaju grupe građana okupljene oko ekološke priče, da kažem prosto, kao i pojedini intelektualni krugovi, međutim, kod njih ne postoji želja ili je ja ne vidim da se to i desi”, kaže on.

Buljukbaš vjeruje da bi, ukoliko bi se to desilo, imali realne šanse da budu “tas na vagi za koju godinu, jer izborni rezultat svake stranke umnogome zavisi od stranačke infrastrukture, za čiji razvoj je potrebno vrijeme”.

On smatra da u redovima tri najveće bošnjačke stranke neće biti “većih zemljotresa, iako se jedna polako osipa”, kao i da je bez koalicije koja okuplja srpsko biračko tijelo “nemoguće formirati skupštinsku većinu”.

Marketing stručnjak Vlade Profilović je mišljenja da su “karte podeljene i da se rezultati izbora znaju”, zbog čega bi nove organizacije samo uz “tešku borbu, ozbiljan rad i istrajnost” mogle u lokalni parlament.

“Pored sabotaža od strane postojećih političkih igrača, nove opcije bi imale problema u organizaciji. Ne postoje nove ideje koje pomeraju granice. Građani se nalaze u političkom limbu. Postojeće opcije zauzimaju emotivno nacionalni deo spektra, nalaze se na pozicijama moći i ‘rešavaju probleme’ građanima, što je velika prednost u samom startu”, ističe on.

Kao primarni zadatak onima koji bi da se uključie u političku trku savetuje rad na organizovanju ljudi, podizanju nivoa organizacije i insistiranju na građanskim idejama koje su životne, koje brinu o ljudima.

“Problem je kredibilitet koji se teško stvara i održava, a gubi vrlo brzo. Nove političke opcije mogu da računaju na ljude koji su razočarani u postojeće opcije i ljude koji žele promene, iako se veliki broj ljudi plaši promena i nepoznatog”, smatra Profilović.

Izvor: Radiostoplus.com