Na osnovu sporazuma o saradnji u Bošnjačkom nacionalnom vijeću između Stranke pravde i pomirenja i Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, koji je potpisan 26. decembra 2022. godine, a koji se sastoji od 28 programskih ciljeva, tačkom 15 ovoga sporazuma predviđeno je ujedinjenje Islamskih zajednica koje djeluju u Republici Srbiji.
Piše: Dr. Mensur Zukorlić, Bošnjački institut za nauku, kulturu i umjetnost
Ovom tačkom sporazuma, Usame Zukorlić i Sulejman Ugljanin predvidjeli su da “sva prava koja ima Srpska pravoslavna crkva, treba imati i Islamska zajednica, te da će se potpisnice tog sporazuma založiti i doprinjeti jedinstvu Islamske zajednice sa sjedištem u Novom Pazaru i duhovnim centrom u Sarajevu, uz podršku Rijaseta u Bosni i Hercegovini i Dijaneta Republike Turske“.
Sulejman Ugljanin i Usame Zukorlić su nakon potpisivanja istakli da je sporazum od velike važnosti za sve Bošnjake u Srbiji. Ovdašnja javnost je tada sa oduševljenjem reagovala na najavljeno jedinstvo Islamske zajednice, iako su mnogi i tada pretpostavljali da je ovo samo još jedan politički trik.
Od potpisivanja ovoga sporazuma proteklo je više od dva mjeseca, a sve više je očigledno da se Ugljaninovo obećanje dato u Bošnjačkom nacionalnom vijeću opet neće ispuniti i da od ujedinjenja Islamskih zajednica nema ništa.
Istine radi što se tiče samih muslimanskih vjernika oni su oduvijek i bili pripadnici jedne Islamske zajednice i kod njih nikada i nije bilo nejedinstva ili razdora. Pripadnost i razlika u džamijama ili pripadnost vjerskim vođama prisutna je kod veoma malog broja vjernika ili više kod samih vjerskih poglavara.
Postojanje nekoliko Islamskih zajednica u Srbiji prisutno je duže vrijeme i kao posljedicu ima paralelne institiucije Islamske zajednice, paralelne vrtiće, vjerske škole i fakultete.
Iz jednog dijela Islamske zajednice oduvijek poručuju “kako se jedino traži da se svi vrate u okviru jedne zajednice i Ustava Islamske zajednice“.
Drugi dio Islamske zajednice poručuje “da su spremni na jedinstvo, ali ne i da se vraćaju u institucije koje se kao nepravedne napustili“.
Iz Stranke pravde i pomirenja, kako se danas naziva, nekada su direktno optuživali Ugljanina za razdor u Islamskoj zajednici i formiranje paralelne Islamske zajednice. Danas, pak, očekuju da upravo Ugljanin sprovede ujedinjenje. Koliko je realno da se ovo i stvarno dogodi ostaje da se vidi, ali se do sada ništa nije desilo.
Javnost očekuje da se neslaganja muslimanskih vjerodostojnika oko organizacionih problema završe i da se krene ka normalnom funkcionisanju. Za očekivati je da potpisnici Sporazuma u BNV izađu pred javnost sa konkretnim prijedlozima i rješenjima.
Ugljanin je taj koji je inicirao i potpisao sporazum o ujedinjenju Islamske zajednice, te se od njega i očekuje da kaže koji je to koncept. Hoće li centar Islamske zajednice biti u Novom Pazaru ili Beogradu ili Sarajevu, te ko će predvoditi ovu zajednicu.
Hoće li se u Beogradu osnovati za teritoriju Srbije rijaset kao vrhovna institucija ove vjerske zajednice? Hoće li centar biti u Sandžaku u Novom Pazaru, te se jačati administrativne i duhovne veze sa Sarajevom?
Na prostorima bivše Jugoslavije postojala su četiri Mešihata sa jednim reis-ul-ulemom. U Sarajevu je bilo sjedište za Bosnu, Hrvatsku i Sloveniju. U Podgorici bilo je sjedište za Crnu Goru, za Srbiju u Prištini, a za Makedoniju u Skoplju.
Raspadom Jugoslavije oko 300.000 muslimana u Srbiji djeluje u nekoliko posebnih cjelina Islamske zajednice i to: Vojvodine, te opština Preševo, Bujanovac i Medveđa kao druge, treće i četvrte cjeline (u ovoj oblasti djeluju tri zasebne zajednice), zatim cjelina centralne Srbije te šesta i sedma cjelina sa sjedištem u Novom Pazaru.
Ono što su dogovorili Zukorlić i Ugljanin u sporazumu u Bošnjačkom nacionalnom vijeću upravo podrazumijeva objedinjavanje svih ovih pet cjelina. Kako će i na koji način ispuniti svoje obećanje ostaje da se vidi. Gdje će biti sjedište reis-ul-uleme i kome će se on prikloniti, Ugljanin nam još nije saopštio. Nije jasno ni da li sporazum podrazumijeva ujednjenje muslimana Bošnjaka ili i muslimana Albanaca?
Zasad 15. tačka sporazuma iz BNV je mrtvo slovo na papiru, ali uvijek postoji mogućnost da posebno Ugljanin sprovede do kraja svoje obećanje. To bi sa obzirom na njegove godine bilo i ispunjenje nečega što bi obilježilo Ugljaninovo političko djelovanje na ovim prostorima i po čemu bi svakako Ugljanin ostao upamćen. Esad Džudžo je ušao u historiju Bošnjaka po doprinosu u oblasti obrazovanja na bosanskom jeziku, te je ovo prilika da Ugljanin ostavi iza sebe hajrat po kome će ga pamtiti.
S druge strane mnogi poznavaoci političkih prilika u Sandžaku se slažu oko toga da je ovo još jedan pokušaj Ugljanina da preko Islamske zajednice obezbijedi politički uticaj i opstanak na političkoj sceni Sandžaka i Srbije, a koliko će u svemu tome uspjeti ostaje da se vidi.
Jedino što je jekin jeste da muslimani u Srbiji, a posebno u Sandžaku još uvijek čekaju da Ugljanin ispuni potpisani sporazum i ujedini Islamsku zajednicu.
Izvor: Sandzacke.rs