Ovih dana se navršava deset godina od preseljenja na bolji svijet akademika Alije Džogovića, neumornog naučnog radnika, književnika, istraživača, i jednog od najvažnijih onomastičara i dijalektologa na Balkanu. Ljudi koji su ga dobro poznavali, kako kao naučnika, tako i kao čovjeka, izražavaju se o njemu s posebnim poštovanjem i zahvalnošću.
Deset godina nakon njegovog preseljenja, Džogovićev rad i doprinos pamtiće se kao ključni element u očuvanju i unapređenju kulturnog bogatstva Sandžaka i cijelog bošnjačkog naroda.
Fahrudin Kladničanin, programski koordinator Akademske inicijative Forum 10 iz Novog Pazara, koji je imao rijetku priliku da upozna akademika Džogovića, na driuštvenim mrežama podijelio je svoje sjećanje i duboko poštovanje prema njemu. Kako navodi, iako je imao samo jedan susret s akademikom, taj trenutak ostao mu je urezan u sjećanju. Bio je to okrugli sto u okviru Bošnjačkog nacionalnog veća, gde je Džogović sa strpljenjem prisustvovao čitav dan međunarodnom skupu “Sandžak 1912 – 2012”.
“Neumoran i strpljiv, presjedeo je čitav dan u sali slušajući izlaganja učesnika međunarodnog skupa”, rekao je Kladničanin. Ovaj trenutak svjedoči o posvećenosti i zainteresovanosti akademika Džogovića za teme koje su bile od suštinskog značaja za Sandžak.
Kladničanin također ističe ulogu akademika Džogovića u oblikovanju bošnjačkih pisaca, posebno zavičajnih autora, kroz njegove recenzije knjiga. Dodatno, naglašava Džogovićevu ključnu ulogu u savjetima i drugim aspektima koji su doprinjeli kulturnom i jezičkom razvoju Bošnjaka.
Posebno se pominje Džogovićev nemjerljiv doprinos pisanju prvih udžbenika bosanskog jezika, čime je stvoren temelj za obrazovanje na bosanskom jeziku u Sandžaku. Njegovo učešće u postavljanju osnova za obrazovanje na bosanskom jeziku zaslužuje posebno priznanje i pamćenje.
“Ovim je zapravo posao vakif, utemeljivač obrazovanja na bosanskom jeziku u Sandžaku. Prvi koraci su najteži, kao i prvi zadaci, a bilo je neminovno da ta uloga pripadne njemu. Istorijska, svakako”, kaže Kladničanin.
Uz to, Kladničanin podsjeća na ulogu akademika Džogovića u historijskom događanju u tutinskom selu Ljeskova 2005. godine, gdje je, nakon stotinu godina, održao prvi javni čas bosanskog jezika u Osnovnoj školi “Ibrahim Bakić”.
Kladničanin, zaključujući svoje obraćanje na društvenim mrežama, izražava zahvalnost i poštovanje prema akademiku Aliji Džogoviću, ističući njegovu neizmjernu posvećenost naučnom i kulturnom nasleđu Bošnjaka. predlaže uspostavljanje povelje koja će nositi ime rahmetli Alije Džogovića.
“Kao jednom od utemeljivača obrazovanja na bosanskom jeziku i predvodnika tog procesa Bošnjačko nacionalno vijeće zbog istorijske uloge koju je akademik Džogović imao, najmanje što može da učini je uspostavljanje povelje koja će nositi ime Alija Džogovića i biti posvećena pojedincima koji svojim djelovanjem afirmišu i daju doprinos procesu obrazovanja na bosanskom jeziku”, navodi Kladničanin.