Bilal Erdogan je najmlađi sin turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Iako nema javnu funkciju, sve više je u političkom fokusu. Sve više se javno eksponira, a nedavno je s ocem bio na sastanku sa stranim čelnicima.
Zbog toga i špekulacije da će politički naslijediti oca. Bilal je u upravnim odborima nekoliko provladinih fondacija te je jedno od zaštitnih lica Svjetskih nomadskih igara, što je turski odgovor na Olimpijske igre.
Glasan je po palestinskom pitanju. Naime, sredinom prošlog mjeseca govorio je o ratu u Pojasu Gaze, zagovarajući proširenje ovlasti predsjednika Turske. Kako je tada rekao, da je predsjednik učinjen malo snažnijim, Izrael ne bi mogao počiniti genocid, piše Klix.ba.
Recep Tayyip Erdogan je od 2003. na vlasti. Prvo je bio premijer, a onda predsjednik, što će biti do 2028. i više nema ustavno pravo kandidirati se za predsjednika. No, ustavnim promjenama može mu se omogućiti da predsjednik bude još pet godina. Da bi se te promjene dogodile, potrebno je da ih podrži najmanje 400 od 600 parlamentaraca. Trenutno ne postoji dovoljan broj parlamentaraca spremnih podržati te promjene.
Ipak, 2017. godine, uz najmanju moguću razliku, dogodile su se ustavne promjene kojima su proširene ovlasti turskog predsjednika. Više je izgledno da će Erdogan zatražiti raspuštanje parlamenta i raspisivanje prijevremenih izbora, a koji bi trebali biti naredne godine.
Erdoganovo zdravstveno stanje je državna tajna, a britanski list Economist piše da je vidljivo da je u svojoj 71. godini sporiji nego ranije. Ukoliko se ne kandiduje, očekuje se da će izabrati nasljednika koji će biti predsjednički kandidat vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP). Smatra se da AKP-ovi organi neće imati mnogo toga za kazati o njegovoj odluci.
AKP-ovi zvaničnici u javnosti odbijaju razmatrati bilo kakvu budućnost bez Erdogana na čelu. Neimenovani viši zvaničnik ove stranke je izjavio da ne postoji plan B. Ipak, Economist piše, iza zatvorenih vrata je borba za Erdoganovu naklonost. Ta borba je između Erdoganovog zeta i tvorca uspješnog proizvođača dronova Selcuka Bayraktara, bivšeg ministra unutrašnjih poslova Suleymana Soylua, ministra vanjskih poslova Hakana Fidana i sina mu Bilala.
Anketom iz decembra je utvrđeno da 33,4 posto Turaka priželjkuje Fidana kao sljedećeg AKP-ovog lidera. Slijede Soylu (32,5 posto), Bilal Erdogan (14,2 posto) i Bayraktar (12,9 posto).
Fidan ima najimpresivniju biografiju u odnosu na ostale, s obzirom i na to da je bio prvi čovjek obavještajne agencije. Špekulacije o njegovim političkim ambicijama postale su učestale prošle jeseni, nakon što je objavio da je proizvodnja turskog borbenog aviona zaustavljena jer Kongres Sjedinjenih Američkih Država nije dao dozvolu za izvoz motora.
To je objavio nekoliko dana poslije Erdoganovog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, gdje su obojica govorili o napretku po pitanju turskih borbenih aviona. Ova objava je pokazala da je Fidan dovoljno moćan pokvariti “show” svom nadređenom.
Economist piše da će Erdoganu biti veliki izazov ponovo pobijediti i ako ponovo bude kandidat. Naime, njegova popularnost se smanjila zbog visoke inflacije i smanjenja javne potrošnje. Inflacija iznosi 30 posto, što je većini Turaka neprihvatljivo visoko.
Većina anketa pokazuje da zaostaje za opozicionim liderima Ekremom Imamogluom i Mansurom Yavasom. Imamoglu je pritvoreni gradonačelnik Istanbula, a Yavas je gradonačelnik Ankare. Obojica su zvaničnici Republikanske narodne stranke (CHP) i pretpostavlja se da će Yavas biti kandidat za predsjednika ako Imamoglu ostane u pritvoru.
Politologinja Seda Demiralp je izjavila da je većina AKP-ovih glasača protiv ideje da ova stranka bude kao porodični biznis, što znači da bi AKP-ovi izazovi mogli biti utoliko veći ako Bilal politički naslijedi oca.