Kakav je život Bošnjaka u Sandžaku i Republici Srbiji, s kakvim se teškoćama nose, koje su im specifičnosti i perspektive, za sarajevski portal Klix.ba otvoreno govori muftija Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku i Srbiji Mevlud-ef. Dudić, koji je devet godina na čelu te zajednice.
Ove godine se obilježava 30 godina od osnivanja tog Mešihata, koji je perspektivu vidio u vakufima i obrazovanju, te upkos osporavanju tamošnje vlasti realizovao niz važnih projekata, među kojima je 1990. godine bila medresa kao svjetionik islamske misli u podneblju gdje nije bilo ni jedne petovakatne džamije. Potom su napravili obdanište, školu Kur'ana, te Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru, počeli s vraćanjem vakufske imovine, koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata i uspostavili komunikaciju s vlastima.
Suprotnost sa Ustavom
“Mi prolazimo kroz sudbinu svih naroda na Balkanu. Masovno je iseljavanje našeg naroda. Veliki broj Bošnjaka s prostora Sandžaka odlazi u Evropu, ne odlaze samo Bošnjaci, odlaze i drugi, ali, naravno, ja sam odgovorna za bošnjački, muslimanski narod i hoću da istaknem da je stanje itekako bolje nego je bilo u prethodnom periodu”, kaže muftija Dudić za Klix.ba.
Međutim, naglašava kako to ne znači da su u potpunosti ispoštovane zakonske regulative i ono što Ustav Republike Srbije predviđa Bošnjacima kao narodu, te da je mnogo stvari u suprotnosti sa Ustavom i zakonskim propisima Republike Srbije.
“Tu je povratak oduzete vakufske imovine, pitanje zapošljavanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova, pravosudnim organima…, pitanje infrastrukture, to je ono na čemu ćemo raditi”, kaže nam muftija sandžački.
Tvrdi da su se, ipak, dogodili dobri pomaci u odnosu na proteklih 15 i 20 godina, te dodaje kako to vjerovatno nameće i pitanje, podržava li ono što se radi sa pozicije vlasti u Srbiji, i odgovara.
“Podržavamo sve što je za dobrobit našeg naroda i sve što pomaže našem čovjeku da opstane na našim prostorima, a i svim drugim ljudima. Mislim da je stanje itekako bolje nego je nekada bilo, ali ima još mnogo stvari na kojima se treba raditi”, kaže muftija sandžački.
Pitanje imovine
Pojašnjava da je posebno težak proces povratka vakufske imovine, što potvrđuje podatak da su im do sada vraćena samo dva objekta.
“U pitanju je objekat, gdje je sagrađena prva džamija iz 1461. godine, koja je porušena 1935. godine, to je mjesto gdje se danas nalazi Fakultete za islamske studije u centru grada i zato smo zahvalni. Od izuzetnog je značaja i drugi objekat, novopazarska banja. Još oko 60 zahtjeva je u Agenciji za restituciju i vraćanje oduzete imovine, ali imamo čvrsta obećanja da će mnoge biti vraćene, jer ne postoji nikakva zapreka, u pitanju je prazan prostor”, kaže nam muftija Dudić.
Iako ima čvrsta obećanje da će im se imovina biti vratiti, priznaje nam da ga odlaganje procesa u nedogled itekako zabrinjava.
“Mi imamo pravo shodno donijetom zakonu iz 2006. godine na povrat svega onoga što je oduzeto iza Drugog svjetskog rata, odnosno 1946. godine, i mi nećemo od toga odustati”, kazao je Dudić.
Naglašava da su Bošnjaci iz Sandžaka ustrajni i specifični ljudi i da se ponosi tom specifičnošću, jer. kako ističe, život ih je na vjetrometini, na kojoj se nalaze, prekalio da bi kroz izazove i iskušenja, kroz koja su prolazili. uspjeli opstati na tim prostorima.
Odnos s vlastima
“Mi smo tu gdje jesmo i nećemo se pomjerati. Znamo da smo drugi po brojnosti kao zajednica, da je Srpska crkva najbrojnija, ali mi očekujemo da odnos države bude identičan onako kako je to i u Ustavu definisano, da ni jedna od vjerskih zajednica nema primat nad drugom i poštivanje zakonske regulative. Itekako je bolji odnos vlasti prema Islamskoj zajednici nego je to bilo u prethodnom periodu, ali to ne znači da nema još mnogo stvari koje treba ispraviti”, kaže Dudić .
Poručio je da će Islamska zajednica učiniti sve da i dalje bude na usluzi sandžačkom, bošnjačkom, muslimanskom čovjeku, te da je sve što čine za dobrobit i svih ljudi s kojima dijele životni prostor, bez obzira kojoj vjeri i kojoj zajednici pripadali.
Muftija Dudić je na temu “Perspektive bošnjaka Sandžaka i Republike Srbije”, govorio u Mostaru na tribini koja je održana u sklopu “Dana mevluda i zikra”, glavne godišnje vjerske i kulturne manifestacije Muftijstva mostarskog, koje je bilo velika podrška Bošnjacima Sandžaka u najtežem periodu.
Tom prilikom je, uz riječi zahvale, uručio i poklone mostarskom muftiji Salemu efendiji Dedoviću i bivšem muftiji Seidu efendiji Smajkiću, kazavši kako je privilegovan učešćem u najznačajnijoj kulturno-vjerskoj manifestaciji muslimana u Hercegovini, koja je inspiracija za mnoge vjernike.
Centralna svečanost manifestacije “Dani mevluda i zikra” je tradicionalni derviški mevlud koji se održava 13.maja na vrelu Bune, kad će tekiju u Blagaju posjetiti desetine hiljada vjernika.
Izvor: Klix.ba