U nedjelju je Alžir svečano otvorio Veliku džamiju, monumentalni vjerski kompleks na obali Sredozemnog mora, nakon dugog perioda političkih previranja koji su projekt transformisali iz simbola snage u simbol kašnjenja i prekoračenja troškova.
Džamija uključuje veliku knjižaru, a njen minaret visok 265 metara čini je najvišom na svijetu.
Otvorenju Velike džamije u Alžiru prisustvovao je i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji muftija Mevlud ef. Dudić.
Prostor za molitvu, koji se prostire na 20.000 kvadratnih metara, čini džamiju trećom najvećom na svijetu, a može primiti 120.000 vjernika. Ona je najveća džamija izvan svetih islamskih gradova.
Alžirski predsjednik Abdelmajid Tebboune svečano je otvorio džamiju, koja je bila otvorena za međunarodne turiste i domaće posjetioce u posljednjih pet godina.
Vremenski okvir omogućava zvanično otvaranje džamije za javnost tokom noćnih molitvi u muslimanskom svetom mjesecu ramazanu, koji počinje sljedećeg mjeseca.
Osim svoje veličine, džamija je postala poznata po dugotrajnim kašnjenjima i kontroverzama tokom sedmogodišnje izgradnje, uključujući izbor lokacije koji su stručnjaci smatrali seizmički rizičnim. Međutim, državna novinska agencija APS demantovala je ove tvrdnje u nedjeljnom saopćenju.
Projekat, vrijedan 898 miliona dolara, prvobitno je bio ideja bivšeg predsjednika Abdelaziza Bouteflike, koji je planirao da džamiju nazove po sebi i da je otvori u februaru 2019. godine. Međutim, protesti koji su zahvatili Alžir 2019. godine doveli su do ostavke Bouteflike, onemogućavajući mu da ostvari svoje planove.
Ovaj monumentalni kompleks džamije sada stoji kao impozantan dio arhitekture u Alžiru, predstavljajući ne samo vjerski objekat već i svjedočanstvo o složenim političkim okolnostima kroz koje je prošao tokom svoje izgradnje.