Close Menu
Sandzacke.rs
  • Vijesti
    • Sandžak
    • Regija
    • Svijet
    • Crna hronika
    • Crna Gora
    • Srbija
    • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Bošnjaci
  • Stav
  • Magazin
  • Lifestyle
  • Retrovizor
Facebook X (Twitter) Instagram
Sandzacke.rs
  • Vijesti
    • Sandžak
    • Regija
    • Svijet
    • Crna hronika
    • Crna Gora
    • Srbija
    • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Bošnjaci
  • Stav
  • Magazin
  • Lifestyle
  • Retrovizor
Facebook X (Twitter) Instagram
Sandzacke.rs
Home»Featured»Na današnji dan 1878. Berlinskim ugovorom definisan je Novopazarski sandžak
Featured

Na današnji dan 1878. Berlinskim ugovorom definisan je Novopazarski sandžak

Sandzacke.rsBy Sandzacke.rs13/07/2019Updated:13/07/2019Nema komentara4 Mins Read
Podijeli Facebook Twitter Pinterest Telegram LinkedIn Tumblr Email Copy Link
blank
Foto: Wikipedia
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email Copy Link

Na današnji dan, 13. juna 1878. godine, odlukom Berlinskog ugovora Austro-Ugarskoj je priznato pravo da u Pljevljima, Prijepolju i Priboju stacionira 4 do 5 hiljada vojnika i oficira, s tim što je i Osmanskom carstvu odobreno da na tom području može držati istovjetne vojne snage.

Tajnom konvencijom i vojnim ugovorom, iz jula 1876. godine, Srbija i Crna Gora su dogovorile podjelu Sandžaka na dvije interesne sfere, linijom Bijelo Polje – Stožer – Ljubišnja – sastav Pive i Tare, južno Crnoj Gori, a sjeverno Srbiji.

Sa ciljem zadržavanja Sandžaka u svom sastavu, Osmansko carstvo je, 2. februara 1877. godine, odvojilo Sandžak iz Bosanskog i priključilo ga Kosovskom vilajetu. Novopazarski sandžak, sa sjedištem u Sjenici, se tada sastojao iz sljedećih kaza: Novi Pazar, Bijelo Polje i Bihor, Berane, Mitrovica, Rožaje, Pljevlja, Kolašin, Prijepolje, Nova Varoš, Sjenica i Priboj.

Sanstefanskim mirovnim ugovorom od 19. februara (3. marta) 1878. godine, stvorena je tzv. velika Bugarska. Po ovom ugovoru Srbija je trebalo da ustupi novoformiranoj bugarskoj državi, ne samo današnje bugarske gradove Trn, Kulu, Breznik i Radomir, nego i Niš, Vranje i Pirot. Kao naknadu za to, Srbija je trebalo da dobije proširenje na jugoistoku, u pravcu Mitrovice i Novog Pazara, ali bez ova dva grada, a tu teritoriju je trebalo da osvoji ili da joj ustupi Osmansko carstvo. Za Srbiju je, članom 3. ovog ugovora, bilo određeno priznanje nezavisnosti i teritorijalno proširenje od 150 kvadratnih kilometara.

Odlukama Berlinskog kongresa (13. jun – 13. jul 1878. godine) Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. Njen cilj bio je, međutim, i okupacija Novopazarskog sandžaka, koji je imao izuzetan značaj za njene planove prema istoku. Tim odlukama ovo područje je i dalje ostalo u sastavu Osmanskog carstva, kao međuprostor između Bosne i Hercegovine, tada okupirane od strane Austro-Ugarske, na jednoj, te Kneževine Srbije, Kosova i Crne Gore, na drugoj strani. Kao posebna oblast, Sandžak je u to vrijeme obuhvatao 11 tadašnjih kaza (srezova): Taslidžu (Pljevlja), Priboj, Prijepolje, Donji Kolašin, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Novi Pazar, Sjenicu, Novu Varoš i Mitrovicu.

Članom 25. Berlinskog ugovora, od 13. jula 1878. godine, potvrđenog, nešto kasnije, i Carigradskom (Novopazarskom) konvencijom, u Sarajevu 21. aprila 1879. godine, Austro-Ugarskoj je priznato pravo da u Pljevljima, Prijepolju i Priboju stacionira 4 do 5 hiljada vojnika i oficira, s tim što je i Osmanskom carstvu odobreno da na tom području može držati istovjetne vojne snage.

Prostor Kolašina, koji je od 1373. godine bio u sastavu bosanske srednjovjekovne države, a grad Kolašin, od svog nastanka 1650. godine, u sastavu Hercegovačkog sandžaka, sa sjedištem u Taslidži, izdvojen je odlukama Berlinskog kongresa i pripojen Kneževini Crnoj Gori. Kolašin je predat crnogorskoj vojsci 4. oktobra 1878. godine, dok su se Plav i Gusinje suprostavili tome pa su, nakon dva žestoka poraza crnogorske vojske (4. decembra 1879. godine, na Nokšiću kod Plava, i 8. januara 1880. godine, na Murini), ostali u sastavu Osmanskog carstva, a Crna Gora, umjesto njih, dobila Ulcinj sa zalijeđem.

Na zvaničnom sajtu Ministarstva spoljnjih poslova Republike Srbije objavljeni su dijelovi Berlinskog ugovora prevedeni na srpski jezik, koji se, kako je navedeno, odnose na Balkan. Član 25. ovog ugovora odnosi se na Novopazarski sandžak.

“Provinciju Bosnu i Hercegovinu će zaposesti i njima upravljati Austro-Ugarska. Budući da vlada Austro-Ugarske ne želi da preuzme upravljanje u Novopazarskom sandžaku, koji se prostire između Srbije i Crne Gore u pravcu jugoistoka na drugoj strani Mitrovice, otomanska administracija će tamo i dalje obavljati svoje funkcije. Međutim, da bi se obezbedili održavanje novog političkog stanja, kao i sloboda i bezbednost komunikacija, Austro-Ugarska zadržava pravo da u celom ovom delu nekadašnjeg vilajeta Bosne drži svoje garnizone i da koristi vojne i trgovačke puteve. U tom cilju, vlade Austro-Ugarske i Turske zadržavaju za sebe pravo da se dogovore o detaljima.”

Izvor: Monografija “Sandžački Bošnjaci”, Muhedin Fijuljanin, CBS, 2010.

Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email Copy Link
Previous ArticleA cijeli svijet je šutio: Genocid u Srebrenici najavljen je u dva dokumenta usvojena još 1992.
Next Article Ljajić nakon obilaska brigadirskog naselja: Novi Pazar spreman za ORA “Ribariće 2019”
blank
Sandzacke.rs

Vezani članci

Vučić nakon sjednice o NIS-u: Amerikanci su me upozorili da su finansijske institucije ugrožene

16/11/2025

Zajednička hutba u Crnoj Gori povodom 101 godine od Šahovića: “Sjećanje je obaveza, zaborav opasnost”

15/11/2025

Umihana Rašović: Glas Bošnjaka u Švedskoj koji poziva Evropu na odgovornost za zločine u Bosni

14/11/2025
Add A Comment
Leave A Reply Cancel Reply

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

NAJNOVIJI ČLANCI

Milo Lompar – ljubitelj Karadžića, političko lice studentske desnice

Sjenica i Kragujevac potpisali protokol o saradnji u oblasti ljudskih i manjinskih prava

Vučić nakon sjednice o NIS-u: Amerikanci su me upozorili da su finansijske institucije ugrožene

Amerikanci sada od Vučića traže da se Rusi u potpunosti povuku iz Naftne industrije Srbije

Zajednička hutba u Crnoj Gori povodom 101 godine od Šahovića: “Sjećanje je obaveza, zaborav opasnost”

Učenici Tehničke škole i Škole za dizajn tekstila i kože uskoro dobijaju modernu fiskulturnu salu

Umihana Rašović: Glas Bošnjaka u Švedskoj koji poziva Evropu na odgovornost za zločine u Bosni

Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest
  • O nama
  • sandzacke.novine@gmail.com
  • privacy
  • Impressum
© 2011-2025 Sandzacke.rs. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.