Facebook-profil Al Jazeerinog kolumnista Dragana Bursaća blokiran je “zbog neprimjerenog sadržaja”.
U statusu postavljenom na toj društvenoj mreži Bursać se obratio riječima: “Braćo Srbi, ovo vam je konc-logor za Bošnjake ‘Šljivovica’, kod Užica. Pa recite da Srbija nije izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu…'”
Prema pravilniku te društvene mreže, objavljivanje fotografija s eksplicitnim sadržajima sankcioniše se privremenim blokiranjem profila.
Međutim, Bursać navodi da u ovom slučaju riječ o masovnijoj prijavi koju je organizovala neka nacionalistička grupa koja se očito ne slaže sa stavom kolumnista.
“Nakon objave statusa imao sam najmanje 1.000 podjela u prvih pola sata, a samo moj profil je blokiran. Dakle, ako je radio Facebookov algoritam, onda bi se po automatizmu trebali blokirati profili i korisnika koji su moj status podijelili. Ovdje je, očigledno, bio sporan sadržaj statusa i moje ime i prezime uz tekst”, govori Bursać.
Logoraši mučeni, prebijani, izgladnjivani…
Bursać u svom izlaganju, uz fotografiju golih muškaraca koje čuvaju naoružani ljudi u policijskim uniformama Srbije sredinom 1990-ih, ukazuje da je u centru Srbije postojao logor u kojem je “mučeno, prebijano, izgladnjivano” više od 800 bosanskih muslimana s prostora Žepe.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović pojašnjava da je više stotina ljudi nakon pada Srebrenice i Žepe pokušalo spas naći u susjednoj Srbiji, gdje su ubrzo uhapšeni i odvedeni u logor.
“Na licu mjesta, prilikom hapšenja, jedna osoba je ubijena. Zbog njihovog velikog broja zarobljenici su deportirani u ‘Šljivovicu’ i ‘Mitrovo polje’, u centralnoj Srbiji. Prema zvaničnim iskazima svjedoka, tu je bilo mnogo torture i nekoliko ubistava”, kaže Tahirović.
“Mi smo 2007. godine pokrenuli postupak pred pravosudnim institucijama Srbije, u pokušaju dolaženja do počinilaca zločina. Ubrzo smo došli do imena 37 počinilaca zločina nad zarobljenim Bošnjacima. Godine 2012. pokrenuli smo krivičnu prijavu protiv ovih osoba na sudu u Beogradu, a uporedo s tim postupkom pokrenuta je krivična prijava pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine za ista lica. Procesi su još u toku”, govori Tahirović.
Zločini tonu u ‘debeli’ zaborav
Bursać ističe da se o slučaju “Šljivovice” i sličnih lokaliteta treba često govoriti jer, kad se time niko ne bavi, “stvar de facto tone u debeli zaborav”.
“Ovdje je riječ o golim činjenicama i ne želim dozvoliti da se slučaj poput ‘Šljivovice’ zataška. U tom logoru je 800 ljudi zlostavljano, dok je, prema raspoloživim podacima, troje podleglo od batina. Očigledno je da je ova priča za Srbiju završena, a čini se da i Bosna i Hercegovina nema interesa u pronalaženju odgovornih za zločine”, kaže Bursać.
Tahirović ukazuje da je Osnovni sud u Beogradu prvobitno odbacio prijavu ističući tvrdnju da na prostoru Srbije nije bilo ratnih zločina, dok se u Bosni Hercegovini ništa nije pokrenulo s “mrtve tačke”.
“Ovo što radim djeluje kao ‘naknadna pamet’, ali bolje ikad nego nikad. Istina treba kad-tad izaći na vidjelo”, poručuje Bursać.