Close Menu
Sandzacke.rs
  • Vijesti
    • Sandžak
    • Regija
    • Svijet
    • Crna hronika
    • Crna Gora
    • Srbija
    • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Bošnjaci
  • Stav
  • Magazin
  • Lifestyle
  • Retrovizor
Facebook X (Twitter) Instagram
Sandzacke.rs
  • Vijesti
    • Sandžak
    • Regija
    • Svijet
    • Crna hronika
    • Crna Gora
    • Srbija
    • Dijaspora
  • Sport
  • Kultura
  • Bošnjaci
  • Stav
  • Magazin
  • Lifestyle
  • Retrovizor
Facebook X (Twitter) Instagram
Sandzacke.rs
Home»Featured»Naser Orić među konjanicima koji su iz Sarajeva krenuli na Ajvatovicu
Featured

Naser Orić među konjanicima koji su iz Sarajeva krenuli na Ajvatovicu

Sandzacke.rsBy Sandzacke.rs27/06/2018Updated:27/06/2018Nema komentara3 Mins Read
Podijeli Facebook Twitter Pinterest Telegram LinkedIn Tumblr Email Copy Link
blank
Foto: Anadolija
Share
Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email Copy Link

Konjanici iz Sarajeva jutros su iz parka At Mejdan krenuli ka Pruscu kod Donjeg Vakufa gdje će narednog vikenda biti održana centralna manifestacija ”508. Dani Ajvatovice”.

Grupa od 20 do 30 konjanika obučenih u tradicionalnu nošnju krenula je sa sarajevskog parka At Mejdan ka Ajvatovici, najvećem muslimanskom dovištu u Evropi.

blank
Foto: Anadolija

Ispraćaju konjanika na At Mejdanu prisustvovao je i načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, koji je i tradicionalno predao bajrak općine. Kazao je kako zbog lošeg vremena manja grupa učestvuje u ispraćaju s At Mejdana i da će ih na kraju biti oko 50.

Izjavio je kako se već devet godina organizira ispraćaj konjanika s At Mejdana i smatra da su Ajvatovica i ispraćaj konjanika značajni za turističku ponudu grada, ali i zemlje.

blank
Foto: Anadolija

Dodao je kako su među konjanicima koji danas kreću s At Mejdana i gosti iz Maroka i Francuske i ratni komandant Armije Bosne i Hercegovine (BiH) u Srebrenici Naser Orić.

Podsjetio je kako je i sam nekoliko godina jahao prema Ajvatovici, ali da je zbog obaveza morao propustiti posljednjih nekoliko ispraćaja. Ipak, nada se da će opet učestvovati.

blank
Foto: Anadolija

Jedan od konjanika koji su danas krenuli s At Mejdana je i Esad Pinjo, porijeklom iz Rogatice.

”Na Ajvatovicu idem od rata. Poslije rata kad je prva Ajvatovica krenula mi idemo. Jašemo četiri dana”, rekao je Pinjo.

blank
Foto: Anadolija

Njegov konj je star tri godine i već su uhodani tim. Vjeruje da će njegov konj bez problema izdržati potrebnu dionicu.

Dovu pred polazak konjanika proučio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

blank
Foto: Anadolija

Konjanici su jašući posebno ukrašene konje prodefilirali sarajevskom Baščaršijom pa kroz ulice Ferhadiju i Maršala Tita. Izazvali su pažnju građana koji su s oduševljenjem posmatrali prolazak konjanika sarajevskim ulicama.

Konjička kolona će svoj put nastaviti do Zemaljskog muzeja BiH gdje će konji biti utovareni u odgovarajuća vozila, a zatim biti transportovani do Fojnice. Od Fojnice, preko Vranice i sve do Bugojna, odnosno Prusca konjanici će doći do odredišta.

Konjanici će tradicionalno krenuti i ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i barjaktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. Centralna svečanost ovogodišnjih “Dana Ajvatovice“, pohod vjernika Ajvaz-dedinoj stijeni i vjerski program na Platou Ajvatovice je u nedjelju, 1. jula.

O Ajvatovici

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email Copy Link
Previous ArticleŠerbo Rastoder: Dugo su muslimani ovih prostora pristajali na ulogu “grešnika”
Next Article Mladi palestinski slikar na pješčanoj obali u Gazi nacrtao Erdoganov portret
blank
Sandzacke.rs

Vezani članci

Kladničanin: Mimber postaje govornica opozicije, imami udaraju na SDP i vlast u Novom Pazaru

19/07/2025

Golo brdo i dalje gori – mještani traže hitne ostavke odgovornih

19/07/2025

Asfalt kao metafora “društvene stabilnosti”: Kako ministar Zukorlić spašava SDA u Tutinu od samouništenja

19/07/2025
Add A Comment
Leave A Reply Cancel Reply

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

NAJNOVIJI ČLANCI

Sharaa pokušava uspostaviti mir, Rubio ga poziva da djeluje ili zaboravi na jedinstvenu državu

Požar na deponiji Golo Brdo stavljen pod kontrolu – nema opasnosti po šumu

Zavod za javno zdravlje: Dim sa deponije sadrži metan i amonijak – opasno po disajne puteve

Počela ORA Novi Pazar 2025: Mladi iz regiona i Turske uređuju Pazarsku plažu i obale Raške

Kladničanin: Mimber postaje govornica opozicije, imami udaraju na SDP i vlast u Novom Pazaru

Golo brdo i dalje gori – mještani traže hitne ostavke odgovornih

Novi požar na deponiji Golo brdo, mještani tvrde da se čula eksplozija

Facebook X (Twitter) Instagram Pinterest
  • O nama
  • sandzacke.novine@gmail.com
  • privacy
  • Impressum
© 2011-2025 Sandzacke.rs. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.