Bošnjaci Albanije predstavljaju našu najspecifičniju zajednicu na Balkanu zbog vrlo nepovoljnih historijskih i društvenih okolnosti kroz koje je Albanija prošla u 20. stoljeću.
Piše: Sanadin Voloder
Najveći dio Bošnjaka Albanije potiče iz Hercegovine, odnosno okoline Mostara, Blagaja, Stoca i Čapljine, koji su se doselili oko 1865. godine, a jedan manji dio je porijeklom iz Sandžaka.
Danas u Albaniji živi više od 10.000 Bošnjaka, a najviše u naseljima Šijak, Borike i Kodžas u okolini Drača, gdje su organizovani u dva džemata. Hutba i drugi sadržaji u džamijama se održavaju na albanskom jeziku, jer je stanovništvo mješovito, a u lokalnoj osnovnoj školi uveden je bosanski jezik.
Jaka veza sa Hercegovinom do 1948. godine
Sejfuddin Dizdarević je Zeničanin koji živi u Njemačkoj, a koji je Kurban-bajram 2019. godine proveo sa Bošnjacima u Albaniji.
“Bošnjake Albanije sam doživio kao ljude koji su veoma zainteresovani za svoje sunarodnjake iz Bosne i Hercegovine, da im donesu habere, da ih posjete, da razgovaraju. Tokom mog boravka u Draču na Kurban-bajram 2019. godine sreo sam grupu Mostaraca koji su došli u posjetu svojim daljnjim rođacima. Uprkos brojnim izazovima nisu se izgubile rodbinske veze. Oni su jako radosni kad imaju priliku da razgovaraju sa nama iz Bosne”, izjavio je za Preporod.info Sejfuddin Dizdarević.
Jedan od ključnih razloga zašto su Bošnjaci u Albaniji kroz više od 160 godina svog postojanja uspješno očuvali bosanski jezik jeste zbog činjenice da su se sve do 1948. godine ženili iz Hercegovine.
“Muškarci su se ženili iz Hercegovine, odnosno odlazili su u mjesta svog porijekla da bi se oženili. Prvi slučaj ženidbe Albankom među Bošnjacima je zabilježen tek 1937. godine. Radi se o Mahmutu Bačiću. Jačina naše zajednice se očitovala i kroz činjenicu da su Albanke koje su se udavale za Bošnjake morale naučiti bosanski jezik da bi ostvarali komunikaciju, jer naše žene nisu dovoljno dobro znale albanski jezik”, dodaje Dizdarević.
Tokom svog boravka u bošnjačkim selima Sejfuddin se upoznao sa jednim od naših imama, Ismailom Dizdarom. On je 1957. godine završio medresu u Tirani, a oženjen je Albankom. Jedan od njegovih unuka je na studijama u Medini, a boravio je jednu godinu u Karađoz-begovoj medresi na učenju bosanskog jezika.
Iseljavanje iz Hercegovine je potaknuto usljed brojnih ustanaka i pljački koje se obilježile posljedne decenije osmanske vlasti. Postoje tri verzije o načinu dolaska Bošnjaka u Albaniju.
“Ime broda na kojem su Bošnjaci doplovili do Drača je bilo Panonija. Imam Ismail mi je ispričao tri verzije o dolasku Bošnjaka iz Hercegovine u Albaniju. Prva priča je da su svratili u luku Drač zbog obnove zaliha pa su se ljudi iskrcali i ostali, druga da se brod nasukao, a treća da je kapetan broda rekao da su došli u Osmansko carstvo i da se mogu tu naselit”, pojašnjava Dizdarević.
Albanija je sve do 1912. godine bila dio Osmanskog carstva, a uspostavljanjem komunističkog režima na kraju Drugog svjetskog rata, odnosno diktature Envera Hodže, ova država postaje jedna od najzatvorenijih na svijetu. Padom komunizma početkom 90-tih Bošnjaci obnavljaju veze sa svojim sunarodnjacima, a jedan dio se iselio u Italiju i druge države zapadne Evrope u potrazi za radnim mjestima.
Ismail Dizdar je preveo dvije knjige Alije Izetbegovića na albanski jezik.
U razgovoru za Preporod.info imam Dizdar se zahvalio na interesu za Bošnjake u Albaniji i pozvao svoje sunarodnjake iz domovine da posjete bošnjačku zajednicu u Albaniji.
Podrška nakon zemljotresa
U novembru 2019. godine Drač i njegovu okolinu pogodio je snažan zemljotres koji je ostavio znatne posljedice i u bošnjačkim naseljima. Islamska zajednica i brojna udruženja su dostavili pomoć narodu Albanije, odnosno bošnjačkoj zajednici.
Početkom oktobra mjeseca 2020. godine predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović boravio je u višednevnoj posjeti Republici Albaniji tokom koje je posjetio bošnjačku zajednicu u Draču. Predsjedništvo BiH je odlučilo otvoriti Ambasadu Bosne i Hercegovine u Republici Albaniji, a sa druge strane Albanija će vratiti svoju ambasadu u Sarajevo. Ovi koraci su preduslov za intenzivniju saradnju na svim nivoima i u svim oblastima između dvije prijateljske zemlje.
U februaru ove godine delegacija Uprave za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice posjetila je Muslimansku zajednicu Albanije i Bošnjake kod Drača.
Za jačanje međusobnih veza i očuvanje identiteta Bošnjaka u Albaniji je nužno jačanje odnosa sa domovinom kroz obrazovanje, kulturu, ekonomiju. Medrese u Mostaru i Podgorici mogu privući znatan broj učenika, kao i naši univerziteti studenata, što je najbolji način za međusobno povezivanje.
Albanski parlament je u oktobru 2017. godine usvojio Zakon o zaštiti nacionalnih manjina kojim je Bošnjacima priznat status nacionalne manjine što je preduslov za uvođenje bosanskog jezika u osnovne škole te izjašnjavanje na popisu stanovništva, čime će se verifikovati činjenica da su Bošnjaci treći narod u Albaniji.
Izvor: Preporod.info