Da je albanski hegemonizam prisutan u Rožajama potvrđuje status na društvenoj mreži Facebook kojeg je objavio Rožajac Alija Dacić (Ali Daci) jedan od vodećih albanskih NVO aktivista u Crnoj Gori, piše Osvrt.me.
“Da li gradskom trgu u Rožajama više odgovara bošnjački ‘sebilj’ ili spomenik velikom Đurađu Kastriotu Skenderbegu?”, napisao je Daci.
Odgovore je dao veliki broj albanskih nacionalista sa Kosova i okruženja koji su u komentarina pisali SKENDERBEG, dok ima i onih Albanaca koji pitanje smatraju nekorektnim.
U Rožajama je po popisu iz 2011-te godine, 84% stanovnika Bošnjačke nacionalnosti, a tek 5% albanske, pa se ovakvi komentari predstavnika albanske nacionalne manjine u Rožajama mogu smatrati čistom provokacijom i doprinijeti narušavanju komšijskih i prijateljskih odnosa.
Đurađ Kastriot-Skenderbeg potiče iz feudalne porodice Kastriota koja je od sredine 14. do sredine 15. vijeka kontrolisala djelove centralne Albanije i istočne Makedonije. Bio je sin Jovana i Vojislave Kastriot. Skenderbeg je ličnost veoma značajna za istoriju otpora prema osmanlijskim osvajačima na Balkanu. Smatra se, da je Đurađ Kastriot bio i jedna od brana brzom prodoru Islama na Balkan.