Nedugo od zvaničnog otvaranja kancelarije Albanskog nacionalnog vijeća (ANV) u Novom Pazaru, počelo je djelovanje na širenju laži i dezinformacija u pokušaju da se dokaže velikoalbanska teza da su nekada u Sandžaku većinsko stanovništvo bili Albanci.
Otvaranju kancelarije ANV-a prisustvovao je predsjednik SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin, koji dugi niz godina pruža potporu djelovanju albanskih propagandista u Sandžaku, čiji je cilj smanjiti broj Bošnjaka i ubijediti dio njih da se izjasne kao Albanci.
Esad Rahić, historičar i stručnjak za demografske podatke, oštro je reagovao na nedavno objavljeni navodni “dokument” o rezultatima Popisa stanovništva Novopripojenih krajeva Kraljevini Srbiji iz 1913. godine. Rahić ističe da su demografski podaci netačni i da ovaj “popis” nije zvaničan dokument koji je izvršila Kraljevina Srbija te godine.
U svojoj reakciji Rahić ističe da su podaci o sandžačkim gradovima potpuno netačni i ne odražavaju stvarnu demografsku strukturu stanovništva tog vremena.
“Pojavio se neki famozni, navodni popis stanovništva Novopripojenih krajeva Kraljevini Srbiji iz 1913. godine, koji je objavila moja bivša učenica iz Mura Amina Nurović, koja je promijenila prezime u Nuraj, koja sada živi na Kosovu. Ovaj ‘popis’ nije zvanični popis koji je te godine izvršila Kraljevina Srbija. Što se tiče sandžačkih gradova potpuno iznosi netačne demografske podatke i netačnu strukturu stanovništva”, navodi Rahić.
Posebno se osvrnuo na podatke o Novom Pazaru, tvrdeći da je ovaj “popis” naveo pogrešne brojke o broju Bošnjaka i Srba u tom gradu.
“Godine 1913. Novi Pazar je imao je 13.433 stanovnika, od čega su i prema priznanju srpskih popisivača oko 12.000 bili Bošnjaci, a oko hiljadu ostalih Srbi. Godine 1921. Novi Pazar imao je 2.492 kuće sa 11.207 stanovnika”, kaže Rahić.
Također je izrazio sumnju u tačnost podataka o drugim sandžačkim gradovima poput Gusinja i Mitrovice, tvrdeći da je smiješno vjerovati da u tim gradovima tada nije bilo nijednog Bošnjaka.
“Ili, na primjer, prema ovom nazovi popisu, u Gusinju i Mitrovici tada nema nijednog Bošnjaka. Smiješno. Ni za druge navedene sandžačke gradove podaci nisu tačni niti imaju potvrdu u zvaničnim historisjkim dokumentima”, ističe Rahić.
Rahić je naglasio da podaci iz ovog “popisa” nemaju potvrdu u zvaničnim istorijskim dokumentima te da je ozbiljno sumnjiv u autentičnost ovog materijala. Upozorava na potrebu korišćenja pouzdanih izvora kako bi se stvorila tačna slika o demografskim promjenama i stanju stanovništva tokom historije.
Izvor: Sandzacke.rs